- 18 Avg 2011, 01:25
#2272962
BEOGRAD 18. 08. 2011
PRESS
Crna gora pocrnela od srama - Srpski knjiŽevnici masovno proterani iz programa za osnovne Škole
Proterali srpske pisce, a zadržali prostitutke
Jezik - Pisci koji su ranije u školama izučavani u okviru predmeta srpski jezik i književnost u predmetu crnogorski jezik potpuno zanemareni ili se pojavljuju samo sporadično
Aktuelnoj crnogorskoj vlasti toliko smeta sve što ima srpski predznak da je odlučila da iz svojih škola protera čak i srpske pisce i njihova dela! Tako osnovci u Crnoj Gori više neće čitati knjige Mihaila Lalića, Borislava Pekića, Dobrice Ćosića i Matije Bećkovića, ali ni pesme Jove Jovanovića Zmaja, Desanke Maksimović, Mire Alečković...
Pisci koji su ranije u crnogorskim školama izučavani u okviru nastavnog predmeta srpski jezik i književnost, u novom nastavnom predmetu crnogorski jezik i književnost potpuno su zanemareni ili se pojavljuju samo sporadično.
2
Nepoželjni
Matija Bećković, Oskar Davičo, Borislav Pekić, Mihailo Lalić, Dobrica Ćosić, Jova Jovanović Zmaj, Desanka Maksimović, Mira Alečković, Stevan Raičković, Dobrica Erić, Dositej Obradović, Branko Radičević, Vojislav Ilić, Dušan Radović, Brana Crnčević, Ljubivoje Ršumović, Milovan Danojlić, Janko Veselinović, Danilo Kiš, Milan Rakić, Vladislav Petković Dis, Sima Pandurović, Milutin Bojić, Đura Jakšića, Miloš Crnjanski...
Profesor književnosti iz Nikšića Bosiljka Tomić kaže da je u programu za osnovnu školu i gimnaziju došlo čak i do izostavljanja pisaca dobitnika prestižne „Njegoševe nagrade".
- Velika pesnikinja i dobitnica „Njegoševe nagrade" 1984. godine Desanka Maksimović zastupljena je u programu za osnovnu školu samo dva puta, u petom i osmom razredu, a ranije je njeno delo bilo zastupljeno u svim razredima, počev od prvog - navela je Tomićka.
Bećković najgore prošao
Prema njenim rečima, u programu za osnovnu školu više uopšte nema Mihaila Lalića, Oskara Daviča, Borislava Pekića, Dobrice Ćosić i Matije Bećkovića.
3
Matija Bećković: Spasiće me, kao Njegoša, prevod na crnogorski
Književnik Matija Bećković nada se da je izbacivanje njegovih dela iz nastavnih programa u Crnoj Gori privremeno i sarkastično dodaje da će ona tamo biti vraćena čim budu prevedena na crnogorski jezik.
- I Njegoša je spasao prevod na crnogorski! Sigurno su dali šansu boljima, mnogo ih imaju... U svakom slučaju, sam sam kriv. Da sam se malo potrudio sve bih ih izbacio, a ja bih ostao. Godine čine svoje, kad budem mlađi popraviću se - našalio se Bećković.
- Neki od njih, poput Bećkovića, nisu uvršteni ni u nastavni program za gimnaziju - rekla je profesorka Tomić.
Ona je istakla da su izostavljeni mnogi pisci iz Srbije, na čijim delima su do sada obrazovane generacije i generacije crnogorskih učenika.
- U prvom razredu više nema Jovana Jovanovića Zmaja i njegove pesme „Mati", nema „Hvalisavih zečeva" i „Bajke o labudu" Desanke Maksimović, „Vetra sejača" Mire Alečković, „Crtanke" Stevana Raičkovića... U programu za drugi razred, pored Jove Zmaja i Mire Alečković, nema Dobrice Erića i Dositeja Obradovića. U trećem razredu nema ni pesama Branka Radičevića, Vojislava Ilića, Dušana Radovića, Branislava Crnčevića, Dobrice Erića, Ljubivoja Ršumovića i Milovana Danojlića - navela je profesorka, i dodala da su iz četvrtog razreda izbačene pesme Vojislava Ilića, Stevana Raičkovića, Dobrice Erića i Janka Veselinovića.
4
Deca u Srbiji čitaju Krležu i Matavulja
U Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, koji je zadužen za izradu nastavnih planova i programa u Srbiji, kažu da se kod nas neguje srpski jezik i književnost, ali da se poštuju klasici kako svetske književnosti, tako i oni iz zemalja u okruženju.
- Kod nas se planovi menjaju, ali samo na osnovu kvaliteta! Ovde nisu pravljene nikakve čistke, pa se Njegoš, Krleža, Simo Matavulj... i dalje obrađuju u srednjim školama u Srbiji - rečeno nam je u Zavodu.
- U petom razredu više se ne radi pesma „Đački rastanak" Branka Radičević, niti „Dečak i pas" Danila Kiša. U preostalim razredima osnovne škole nema Milana Rakića i njegove pesme „Simonida", Vladislava Petkovića Disa, Sime Pandurovića, Milutina Bojića i njegove „Plave grobnice", Janka Veselinovića, Đure Jakšića... nema ni „Lamenta nad Beogradom" Miloša Crnjanskog - ističe Tomićeva.