- 29 Jan 2005, 20:01
#209790
Neslavan evropski rekord
U Srbiji najviše mladih puša?a
"Blic", 29. januar, 2005. | Sonja Todorovi?
Ponekad, ?ak i osvojeno prvo mesto u Evropi može da deluje zastrašuju?e. Ukoliko je re? o Srbima. Petnestogodišnjaci iz naše zemlje zauzeli su upravo tu poziciju po broju puša?a. Iza sebe su ostavili mlade iz Bugarske, Nema?ke Švedske... Imali su od koga da nau?e, njihovi stariji sunarodnici zauzeli su na toj evropskoj lestvici drugo mesto. U Srbiji su svaki drugi muškarac i svaka tre?a žena puša?i.
- Bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju vode?i uzrok smrti, a pušenje je "odgovorno" za 20 odsto svih smrtnih ishoda kardiovaskularnih bolesti na globalnom nivou - kaže dr Anðelka Vuki?evi?, na?elnica Centra za nezarazne bolesti u Institutu "Batut", povodom Nacionalnog dana borbe protiv pušenja (31. januar).
To nije sve, pušenje je najzna?ajniji pojedina?ni faktor rizika za pojavu oboljenja i prevremenog umiranja od mnogih hroni?nih bolesti. Pušenje pove?ava rizik od pojave koronarne bolesti srca kod osoba oba pola, s tim što je rizik od obolevanja i umiranja više nego dvostruko ve?i kod mlaðih osoba.
Ove godine kampanju protiv pušenja stru?njaci su usmerili ka suzbijanju pasivnog pušenja.
- Oko 50 odsto nepuša?a, koji su svakodnevno izloženi duvanskom dimu, imaju zdravstvene probleme, a boravak u zadimljenim prostorijama za njih zna?i da puše jednu cigaretu na svaki sat. Smrtnost nepuša?a zbog dužeg pasivnog pušenja pove?ava se za 10 do 30 odsto - objašnjava dr Slaðana Jovi?, na?elnica Centra za unapreðenje zdravlja u "Batutu".
Broj puša?a se u razvijenim zemljama smanjuje, a pove?ava se u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Posmatrano prema polu, smanjuje se broj puša?a meðu muškarcima, ali se zato meðu ženama pove?ava. U svetu se dnevno popuši preko 15 milijardi cigareta, a godišnje oko 5,5 biliona. Svaka popušena cigareta skra?uje životni vek za 15 minuta, tako da puša? prose?no živi 10-15 godina kra?e od nepuša?a, podaci su Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata.
Naša zemlja je još 28. juna 2004. godine potpisala Okvirnu konvenciju o kontroli duvana, koja, izmeðu ostalog, propisuje i zabranu pušenja na javnim mestima, zabranu reklamiranja cigareta, kao i pove?anje cena i poreza. Meðutim, konvencija nije ratifikovana, a Zakon o zabrani pušenja u zatvorenim prostorijama, iz 1995. godine, na ve?ini mesta se ne poštuje. - Kada konvencija bude ratifikovana, ne treba odmah o?ekivati da na svim mestima bude zabranjeno pušenje. Za po?etak, zabranjeno je pušenje u bolnicama, apotekama, školama, a trebalo bi i u svim zatvorenim prostorijama gde boravi bar jedan nepuša?. Nakon ratifikacije, poslednja ?e uslediti zabrana pušenja u kafi?ima, restoranima i na drugim javnim mestima, jer su iskustva u svetu pokazala da je ta zabrana najteža i da je za njenu realizaciju potreban duži period - objašnjava za "Blic" dr Nataša Lazarevi?-Petrovi?, koordinator Komisije za prevenciju pušenja u Ministarstvu zdravlja.
U Srbiji najviše mladih puša?a
"Blic", 29. januar, 2005. | Sonja Todorovi?
Ponekad, ?ak i osvojeno prvo mesto u Evropi može da deluje zastrašuju?e. Ukoliko je re? o Srbima. Petnestogodišnjaci iz naše zemlje zauzeli su upravo tu poziciju po broju puša?a. Iza sebe su ostavili mlade iz Bugarske, Nema?ke Švedske... Imali su od koga da nau?e, njihovi stariji sunarodnici zauzeli su na toj evropskoj lestvici drugo mesto. U Srbiji su svaki drugi muškarac i svaka tre?a žena puša?i.
- Bolesti srca i krvnih sudova predstavljaju vode?i uzrok smrti, a pušenje je "odgovorno" za 20 odsto svih smrtnih ishoda kardiovaskularnih bolesti na globalnom nivou - kaže dr Anðelka Vuki?evi?, na?elnica Centra za nezarazne bolesti u Institutu "Batut", povodom Nacionalnog dana borbe protiv pušenja (31. januar).
To nije sve, pušenje je najzna?ajniji pojedina?ni faktor rizika za pojavu oboljenja i prevremenog umiranja od mnogih hroni?nih bolesti. Pušenje pove?ava rizik od pojave koronarne bolesti srca kod osoba oba pola, s tim što je rizik od obolevanja i umiranja više nego dvostruko ve?i kod mlaðih osoba.
Ove godine kampanju protiv pušenja stru?njaci su usmerili ka suzbijanju pasivnog pušenja.
- Oko 50 odsto nepuša?a, koji su svakodnevno izloženi duvanskom dimu, imaju zdravstvene probleme, a boravak u zadimljenim prostorijama za njih zna?i da puše jednu cigaretu na svaki sat. Smrtnost nepuša?a zbog dužeg pasivnog pušenja pove?ava se za 10 do 30 odsto - objašnjava dr Slaðana Jovi?, na?elnica Centra za unapreðenje zdravlja u "Batutu".
Broj puša?a se u razvijenim zemljama smanjuje, a pove?ava se u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju. Posmatrano prema polu, smanjuje se broj puša?a meðu muškarcima, ali se zato meðu ženama pove?ava. U svetu se dnevno popuši preko 15 milijardi cigareta, a godišnje oko 5,5 biliona. Svaka popušena cigareta skra?uje životni vek za 15 minuta, tako da puša? prose?no živi 10-15 godina kra?e od nepuša?a, podaci su Zavoda za zdravstvenu zaštitu studenata.
Naša zemlja je još 28. juna 2004. godine potpisala Okvirnu konvenciju o kontroli duvana, koja, izmeðu ostalog, propisuje i zabranu pušenja na javnim mestima, zabranu reklamiranja cigareta, kao i pove?anje cena i poreza. Meðutim, konvencija nije ratifikovana, a Zakon o zabrani pušenja u zatvorenim prostorijama, iz 1995. godine, na ve?ini mesta se ne poštuje. - Kada konvencija bude ratifikovana, ne treba odmah o?ekivati da na svim mestima bude zabranjeno pušenje. Za po?etak, zabranjeno je pušenje u bolnicama, apotekama, školama, a trebalo bi i u svim zatvorenim prostorijama gde boravi bar jedan nepuša?. Nakon ratifikacije, poslednja ?e uslediti zabrana pušenja u kafi?ima, restoranima i na drugim javnim mestima, jer su iskustva u svetu pokazala da je ta zabrana najteža i da je za njenu realizaciju potreban duži period - objašnjava za "Blic" dr Nataša Lazarevi?-Petrovi?, koordinator Komisije za prevenciju pušenja u Ministarstvu zdravlja.