Bootstrap Framework 3.3.6

Over a dozen reusable components built to provide iconography, dropdowns, input groups, navigation, alerts, and much more...

Književnost, film, TV, pozorišta, galerije...

Moderatori: Over the rainbow, Moderators

By Ulix
#400340
Preuzeto sa b92.

Njujork
Novi video rad Marine Abramovi?
petak, 2. decembar 2005.


Beogradska umetnica Marina Ambramovi?, koja je otišla iz zemlje pre više od 30 godina i ostvarila svetski uspešnu karijeru, predstavi?e se od 8. decembra u njujorškoj galeriji Sean Kelly novim velikim video radom "Balkan Erotic Epic" (Balkanski erotski ep), koji istražuje kako su seksualnost i ljudsko telo zastupljeni u paganskim tradicijama i kulturi na Balkanu tokom istorije.

Posle nedavnog maratona nekih od najtežih svojih i performansa drugih umetnika, koji je pod nazivom "Sedam lakih komada" izvela u Gugenhajm muzeju u Njujorku, Marina Abramovi? je za novi rad, koji se sastoji od nekoliko video projekcija, istraživala srpski folklor i otkrila niz primera upotrebe erotskog i seksualnog u vezi sa svakodnevnim životnim pitanjima.

Abramovi?eva je snimila te video radove zajedno sa glumcima amaterima sa kojima je, obu?ena u tradicionalnu narodnu nošnju, izvodila prastare rituale.

Rad obuhvata i grupu muškaraca u nošnjama, iz ?ijih pantalona proviruju njihovi polni organi.

Marina Abramovi? predstavi?e "Balkanski erotski ep" i u januaru 2006. godine na manifestaciji "Art for the World Project" u Pireliju i Italiji.

Povodom tog rada i izložbe, bi?e objavljena i velika monografija.

Marina Abramovi?, roðena 1946. godine u Beogradu, stalno izlaže u Sean Kelly galeriji, u kojoj je, izmeðu ostalog, izvela 2002. godine i jedan od svojih najtežih performansa "Ku?a s pogledom na okean" (The House with the Ocean View), za koji je dobila 2003. godine prestižnu nagradu "Besi" (The Bessises) grada Njujorka za igru i performans.

Ona je od 15. do 26. novembra 2002. godine, u improvizovanom "stanu" u Galeriji Sean Kelly, odvojenog strmim merdevinama sa oštrim noževima od galerijskog poda, živela bez hrane i, izolovana, a istovremeno pod budnim okom javnosti, koja ju je gledala i dok se tuširala ili išla u toalet.

Abramovi?eva je 1997. dobila Zlatnog lava za rad "Balkanski barok" (Balkan Baroque) na Bijenalu u Veneciji, na kojem je u?estvovala po pozivu generalnog komesara Bijenala Germanoa Celantea.

Njeni radovi nalaze se u kolekcijama širom sveta, uklju?uju?i Gugenhajm muzej u Njujorku, Centar George Pompidou u Parizu, Stedelijk muzej u Amsterdamu, Van Abbe muzej u Ajndhovenu, Irski muzej moderne umetnosti u Dablinu, Kunstmuseum u Bernu...

Osim "Sedam lakih komada", meðu njenim novijim radovima su i "Zvezda" (The Star) u Muzeju savremene umetnosti u Kumamotu u Japanu i "Heroj" (The Hero) u Hirshhorn muzeju i Sculpture Garden u Vašingtonu.

Njena velika retrospektivna izložba predviðena je za 2008. godinu u Kunst und Austellunghalle der Bundesrepublik Deutschland u Bonu.

Izložba "Balkanski erotski ep" u Sean Kelly galeriji bi?e otvorena 8. decembra u 18 sati po lokalnom vremenu, u prisustvu umetnice, a traja?e do 21. januara 2006. godine.
By superfly
#400429
Slika

Marina Abramovic, from the performance Breathing in/Breathing out, 1977

Slika

Marina Abramovic, from the performance Cleaning the House, 1995

Slika

Marina Abramovic, from the performance Thomas Lips, 1975

...a performance artist who investigates and pushes the boundaries of physical and mental potential...

...many of Abramovic's performances over the past 30 years have been brutal and unnerving. Some of them reached completion only when a member of the audience intervened...

divno i nesvakidašnje!
Korisnikov avatar
By spark
#400504
Originally posted by superfly
Marina Abramovic, from the performance Cleaning the House, 1995
ne pratim njen rad, niti sam sposoban da kapiram sve sto radi... ali kad sam gledao ovo, sledio sam se... kao da mi je neko burgijao kicmu... :kissass:
Korisnikov avatar
By tramp
#400688
:yay:
Ulix :love: tako mi je drago sto si ovo postavio jer bi mi promaklo ovako mogu da idem :yay:

inace mislim da je Marina Abramovic genije
By Ulix
#400758
Originally posted by tramp
:yay:
Ulix :love: tako mi je drago sto si ovo postavio jer bi mi promaklo ovako mogu da idem :yay:

inace mislim da je Marina Abramovic genije
I ja isto mislim da je Marina Abramovic genije.
Interesantno da za nju nisam znao sve dok nisam skoro posetio Hirshorn Museum. Bilo je potrebno da odem to Amerike da upoznam srpsku umetnicu. :lood:

Pokusacu da postavim jos koju sliku sa njenih performansa, za neupucene.
Korisnikov avatar
By djo
#400770
hehe, ne znam za tajh marsov intervju, ali ja sam je cuo na tv da kaze 'dokazite da sam vasa' :smeh:

salu na stranu. marina je jedna od najvaznijih umetnickih pojava na ovom podneblju u celom talasu tzv 'nove umetnicke prakse' koja se paralalno razvijala pocetkom sedamdesetih godina u beogradu zagrebu ljubljani i novom sadu. mislim da od 1975 ili 77 marina ne zivi u bg, prvo je nastupala sa tadasnjim muzem ullayom (nemac) kasnije su se u jednom radu (kineski zid) i rastali. jako cenim njen rad, narocito ranu fazu, tj, do negde 82, kada se okrenula mistici, ali joj je, recimo, serija 'ritam' izvanredna.

takodje jedan od omiljenijih mi radova svakako jeste 'umetnost mora biti lepa, umetnik mora biti lep'

od sredine devedesetih, marina, na cijem se opusu moze proucavati kompletna istorija body arta, se logicno okrece malo teatralnijim strategijama - 'balkanski barok', 'autobiografija' itd.... ono sto smo prosle godine videli na oktobarskom salonu je impresivno, a bajanje oko tesline urne je blam.

zivi u amsterdamu, ima klasu na umetnickoj akademiji u braunschweigu, nemacka
Korisnikov avatar
By djo
#400771
p.s. samo malo upozorenje: rec (i koncept) 'genije' nikako ne ide u isti kos sa marinom abramovic, odnosno sa umetnickom praksom koju ona predstavlja :)
By Ulix
#400774
Originally posted by bojandjo
p.s. samo malo upozorenje: rec (i koncept) 'genije' nikako ne ide u isti kos sa marinom abramovic, odnosno sa umetnickom praksom koju ona predstavlja :)
Cepidlako :D
Znas na sta mislim...
Korisnikov avatar
By djo
#400805
ooooo jes, cepidlaka :evil:
Korisnikov avatar
By tramp
#400819
Originally posted by bojandjo
p.s. samo malo upozorenje: rec (i koncept) 'genije' nikako ne ide u isti kos sa marinom abramovic, odnosno sa umetnickom praksom koju ona predstavlja :)
reci reci (znas da kad sam ukucala to genije pomislih da ces mi se pojaviti sa ovim komentarom :D ) no, to sto koncept genijalnosti ne ide sa onim sto ona predstavlja nju ne cini nista manje (za mene) genijalnom a ideja genija ne mora biti shvacena kao mistifikacija umetnosti i umetnika/ca

inace ne bih koristila taj izraz da nisam u stanju rekreativnog pisanja a ovako mi bas super dodje kao izraz odusevljenja :yay:
Korisnikov avatar
By djo
#400823
Originally posted by tramp


inace ne bih koristila taj izraz da nisam u stanju rekreativnog pisanja a ovako mi bas super dodje kao izraz odusevljenja :yay:
:roflmao: :kiss:
By superfly
#400828
Originally posted by bojandjo
takodje jedan od omiljenijih mi radova svakako jeste 'umetnost mora biti lepa, umetnik mora biti lep'
Slika
By Paris
#436453
Ja sam za nju saznala gledajuci italijansku tv, nije posle bilo jasno kako je na nasoj niko nije pridavao znacaj koji zasluzuje.
By Ulix
#532392
Originally posted by superfly
Slika

Marina Abramovic, from the performance Breathing in/Breathing out, 1977
To je performans koji je izvela sa tadasnjim muzem, Ulajem. Ako se tacno secam, udisali su isti vazduh petnaestak minuta dok nisu potrosili sav kiseonik, kad su oboje pali u nesvest. :love:

Anyway, evo jos malo Marine:
Slika
Korisnikov avatar
By Adenim
#532446
Pre 6 meseci je imala sjajan performance uz pratnju pesama Olivere Katarine, ali, koliko znam o tome nije bilo reci u Srbiji a izgledalo je sjajno iako nisam fan M.A.
By Ulix
#532488
Originally posted by Adenim
Pre 6 meseci je imala sjajan performance uz pratnju pesama Olivere Katarine, ali, koliko znam o tome nije bilo reci u Srbiji a izgledalo je sjajno iako nisam fan M.A.
Nisam cuo za taj performans. Hajde budi ljubazan pa mi reci kako je to sve izgledalo. :)

A inace, kao sto je ocigledno, cak i pijan obozavam Marinu. U to ime: jos jedna fotka.
Slika
Korisnikov avatar
By Adenim
#532500
Bila je postavljena na nekoj instalaciji, imala ogromnu haljinu (sigurno si cuo), u pozadini su isle pesme Olivere K. (koja, btw, nije ucestvovala licno). Desavanje je bilo u Njujorku.
Gledao sam samo slike.
Bilo je, ako se dobro secam, posveceno romima.
U martu je Olivera Katarina izvela slican nastup u Ateljeu 212, u holu, dok su na sceni nastupali romi.
By Ulix
#532503
Originally posted by Adenim
Bila je postavljena na nekoj instalaciji, imala ogromnu haljinu (sigurno si cuo), u pozadini su isle pesme Olivere K. (koja, btw, nije ucestvovala licno). Desavanje je bilo u Njujorku.
Gledao sam samo slike.
Bilo je, ako se dobro secam, posveceno romima.
U martu je Olivera Katarina izvela slican nastup u Ateljeu 212, u holu, dok su na sceni nastupali romi.
Poslednje sto je izvela u Njujorku je bilo Sedam lakih komada (Seven Easy Pieces), o cemu govori prvi tekst u ovoj temi. U sklopu toga je izvela i jedan svoj novi performans, moze biti da je to ono o cemu govoris. :neznam:
Korisnikov avatar
By Adenim
#532505
E, sad se setih da nije bilo u Njujorku, negde drugo, sorry za dezinformaciju.
By Simor
#532546
Uh, posle užasne homofobije Olivere Katarine, ja imam užasne predrasude prema njoj, i teško mi je da je stavim u kontekst sa Marinom Abramovi?, koja je zaista sjajna umetnica.
By Ulix
#532549
Originally posted by Simor
Uh, posle užasne homofobije Olivere Katarine, ja imam užasne predrasude prema njoj, i teško mi je da je stavim u kontekst sa Marinom Abramovi?, koja je zaista sjajna umetnica.
Da, i meni je cudno da bi M. A. radila bilo sta sa Oliverom Katarinom, a da nema neku ironicnu pozadinu.
By Ulix
#564217
Pronadjoh intervju sa M. A.
Ko voli neka pogleda:

Interview: MARINA ABRAMOVIC - PLAC SVETSKE ZVEZDE BOLNIH PERFORMANSA
Posted by: seecult.org on Sunday, November 07, 2004 - 02:36 PM CET

Marina Abramovic isplakala se u Muzeju Nikole Tesle, vrativsi se u Beograd posle 30 godina. To nije bio jedan od njenih cuvenih performansa, jer u njima i nije plakala, ma koliko sama sebi nanosila ili dopustala drugima da joj nanose fizicku bol. Nije rec ni o nostalgiji, niti o suzama radosnicama zbog urucenja pocasne nagrade 45. Oktobarskog salona i dogovora s gradskim vlastima o restrospektivi u buducoj modernoj galeriji na Trgu Zorana Djindjica. Nije bila u pitanju ni ogromna medijska paznja, niti cestitke na projekciji video instalacije “Racunajte na nas II” u Teslinom muzeju, kojem je poklonila rad i 20.000 evra da zaostavstina tog slavnog naucnika ne bi propala bez digitalizacije.

Zaplakala je pominjuci Rasu Todosijevica, Eru Milivojevica, Zorana Popovica, Nesu Paripovica i Gergelja Urkoma, sa kojima je pocetkom 70-ih godina cinila cuvenu sestorku iz SKC-a, skandalizujuci tadasnji establisment. “Ostavila sam ih i, posle 30 godina, zatekla sam ih u istom stanju. Ja sam odradila karijeru, a svi ovi koji su ostali nisu nigde, osim Rase. Zato sto ih nasa sredina nije nikada priznala. Neverovatno je sta treba da se uradi da bi shvatili sta imaju. Era je, na primer, bio za mene kao novi Disan. Kakve je ideje imao! Bila bih u istoj situaciji kao i oni”, rekla je u intervjuu za SEEcult.org Abramoviceva, isticuci da joj nagrada Salona mnogo znaci i da joj predstavlja “kartu za povratak”, ali da joj ne treba penzija, niti planira da postane “drzavni predstavnik umetnosti”.

- Da li priznanja umetnicima koji su godinama ignorisani znace promenu duha i svesti ili je to politicka pragmaticnost?

MA: Na zalost, mislim da se nista ne menja. Gde su katalozi mlade generacije? Gde su njihove izlozbe? Mi smo u 60. godinama, a gde su ti mladi ljudi? Kada smo mi imali 20, 25 godina, radili smo stvari koje su u isto vreme u svetu bile apsolutno na istom nivou. U inostranstvu vec imas u tim godinama izlozbe, kataloge, ima te u muzejskim sopovima... Ja to ne vidim. To znaci da ta generacija treba da ceka 30 godina da bi se kao mi izborila.

- Kazete da ste se osecali odbaceno. Da li postoji sada opasnost od svojatanja i nove zvanicne umetnosti?

MA: Ja sam mislila da niko nista ne zna ovde o meni. Nikada nijedan moj rad nije otkupljen u Muzeju savremene umetnosti (MSU). Nikada nijedna knjiga nije odstampana. Katalog ne postoji. Nikada nisam pozvana na neku izlozbu ovde, osim sada na Oktobarski salon. U MSU postoje tri rada, koja nisu moja, vec su jednostavno uzete reprodukcije iz knjiga i uvecane. Napisala sam im pismo da se napravi istraga i da ih skinu, jer nisu moji. Nikada ih nisam prodala muzeju. Evo cekam vec godinu dana. Postoji i jedan video rad koji sam svojevremeno dala MSU. U katastrofalnom je stanju. Rekli su da su original dali televiziji, da je to neka treca verzija. Mogli bi, ali me nikada nisu pitali za donaciju. Napravila sam donaciju rada u Makedoniji, Sarajevu, Sloveniji… Ali nemojte da napravite prezentaciju rada koji nije moj.

- Uoci ucesca na ovogodisnjem Cetinjskom bijenalu u Crnoj Gori dobili ste izvinjenje Ministarstva kulture zbog povlacenja vaseg rada iz nacionalne selekcije za Bijenale u Veneciji 1997, za koji ste potom na glavnoj izlozbi dobili Zlatnog lava? Je li vam to bilo dovoljno?

MA: Pozvana sam na Cetinjsko bijenale, odazvala se kao profesionalac. Sve to oko Venecije, dobila sam tada nagradu, ministar kulture dao je ostavku, ali nisam dobila nikakvo izvinjenje osam godina. Rene Blok mi je rekao privatno da je sada institirao toliko da ministar kulture Crne Gore napise meni to pismo izvinjenja. Osam godina je vrlo dugo vreme ako je bila nepravda. Dobijem pismo, ali nije dovoljno. Hocu da to bude objavljeno u medijima, jer sam u njima ocrnjena. Uradili su to, rekla sam: “U redu”.

- Emotivno ste vezani za period 70-ih. Koliko je nedostatak dokumentacije o tom periodu doprineo svojevrsnom zaboravu i glavnih aktera koji su oznacili prekretnicu na domacoj sceni, radeci stvari koje su bile avangardne i na svetskom nivou?

MA: Mi smo na Aprilskim susretima u SKC-u imali sve te ljude ovde, od Janisa Kunelisa do Jozefa Bojsa, vrlo poznatih kriticara… Svi su imali placene hotele, dnevnice, kompletan VIP tretman. Kad su nasi ljudi, istoricari i kriticari umetnosti odlazili u inostranstvo, ne verujem da su nosili portfolio nasih umetnika, da se napravi neka ekvivalentana zamena. Samo smo davali, nista nismo dobli. Bile su svetske izlozbe, ali nasi umetnici nisu bili tamo, nije bilo fotografija, kataloga... Ljudi odavde su odlazili tamo, ali nisu promovisali nase ljude tamo. Nase podrucje je toliko talentovano, ali uvek ispada gubitak vremena, jer je bez podrske. Nije umetnik taj koji mora da bude i PR i da uradi delo. Mnogi nisu sposobni za to. Zato postoje kuratori, kriticari, muzejska infrastruktura…

- Poznat je vas stav da je uloga umetnosti da sluzi drustvu i utice na njegovu promenu, da da neku viziju… Da li mislite da je vas internacionalni uspeh pokazatelj da je vasa umetnost shvacena, s obzirom da se nastavljaju ne samo ovde, vec i u nekom globalnom smislu, tragedije, razaranja i sve ono na sta ste delom i ukazivali?

MA: Mogu samo da kazem da imam svoju publiku koja me prati, ali i novu publiku i uzasno mi je vazna nova generacija. Najdepresivnije je ako je sve stara publika. Ja zivim za novu generaciju. Jedino ona moze da nosi tvoju umetnost dalje, pa zato sada i moji studenti izvode moje radove. Predajem svoj ego drugome i to je za mene izuzetno oslobadjajuce. Vazno mi je da mogu kroz konferenciju za novinare, radionicu, knjigu, da objasnim svoje ideje. Zato i kazem da umetnik treba da bude sluga i sluzi drustvu, ali ne u smislu politicke moci, vec u najkritickijem smislu. Dolazicu ovde sve vise i najpre cu da vidim sta radi mlada generacija. Napravicu jednu kolekciju, da otkupim njihove radove, da im pomognem.

- Uvek ste se borili protiv institucija, pocev od porodice, do drustva. Po odlasku u Amsterdam rekli ste da vam je najveci problem bio sloboda, jer niste znali sta sa njom da radite i da ste morali da napravite sopstvene granice. Koja su to bila ogranicenja, da li jos postoje?

MA: Kada sam dosla u Holandiju, odjednom moj zivot vise nije imao smisla, jer je to bilo suprotno mom shvatanju umetnosti… I dan danas u Amsterdamu se prodaju samo donji delovi zenskih kupacih kostima. Sloboda mi je bila vazna oduvek. I ljubav. Majka me nikada nije ni poljubila, ni zagrlila, navodno da me ne bi razmazila. Taj nedostatak ljubavi me je zauvek ostetio i to sam pokusala da pokazem kroz rad. Performans mi je bio jedan vid oslobadjanja. Sve sto nisam smela da uradim u zivotu, uradila sam u performansu. Ali sve samo do deset sati uvece, sve dok nisam pobegla u 30. godini. Majka je posle toga otisla u policiju. Pitali su je: “Pa koliko godina ima vasa cerka?” rekla je: “Trideset”. Poslali su je kuci.

- Koliko je ta porodicna situacija uticala na vas rad? Kao i raskid sa Ulajem, vasim dugogodisnjim profesionalnim i licnim partnerom?

MA: Ja sam proizvod svih kontradikcija mojih roditelja. Otac je bio nacionalni heroj, od njega sam nasledila sve sto je herojsko, da ides do kraja… Od majke, koja je bila major armije - kontrolu, preciznost, urednost u komunikaciji… Spiritualni element nasledila sam od bake, koja je provela ceo zivot u crkvi. Brat njenog muza proglasen je svecem - patrijarh Varnava. Secam se, kada sam imala sest godina, isla sam u crkvu sa njom, sela na stolicu i resila da popijem svu svetu vodu, jer sam mislila da cu tako postati svetac, a samo sam dobila proliv. Roditelji su dolazili samo na rodjendan i za slavu, krisom. Oni su se upoznali u ratu, a posle njega ispoljila su se dva potpuna razlicita socijalna bekgraunda. Otac je bio iz siromasne porodice iz Crne Gore, majka iz gradjanske. Majka je isla u operu, a otac voleo da pece prase i sedi u kuhinji na podu sa partizanima. Razveli su se uzasno dramaticno, majka je postala jos stroza. Kada sam imala 12 godina, kupila sam oko 250 kutija imalina za cipele najgoreg, najjeftinijeg, braon, i premazala svoju sobu - sve zidove, vrata, prozore - uzasno, kao da si stavio govna. Majka je usla, vrisnula i zatvorila vrata. To je bio vazan trenutak mog zivota. Napravila sam svoju teritoriju, htela sam na taj nacin da odbranim svoju privatnost i licnost. U Holandiji sam morala sama da postavljam granice slobode i testiram ih. Najlepsi period mog zivota bilo je pet godina koje smo Ulaj (Ulay) i ja proveli kao nomadi u autu. Bilo je perioda kada nismo imali sta da jedemo, muzli smo krave i koze uzput. Kada me je napustio covek koga sam volela, jedini nacin da se oslobodim bola ponovo je bilo to da ga postavim na scenu. Pocela sam da igram sopstveni zivot u pozoristu u Rimu, pred 25 ljudi. Onda sam se odrekla prava veta na scene u “Biografiji”, predala svoj ego i ponovo sam se oslobodila. Vise nisam bila odgovorna za sebe.

- Da li ostajete u Holandiji?

Selim se, Holandiju zovem temporary forever. Ona je mesto gde proizvodim radove, ali nije stimulativna, velika sloboda mi smeta. Ja sam stalno u nekom prostoru izmedju. Dacu otkaz na Akademiji u Braunsvajgu, jer sam napravila jednu nezavisnu studentsku grurpu i jer je bez institucija mnogo efikasnije za mene. Najvise cu provoditi vremena u Njujorku, jer mislim da ima smisla biti tamo, a bicu i u jednom mestu na jugu Sicilije, gde vulkan svakih 20 minuta ima erupciju. Ona mi daje neverovatnu energiju.

Miroljub Marjanovic
long long title how many chars? lets see 123 ok more? yes 60

We have created lots of YouTube videos just so you can achieve [...]

Another post test yes yes yes or no, maybe ni? :-/

The best flat phpBB theme around. Period. Fine craftmanship and [...]

Do you need a super MOD? Well here it is. chew on this

All you need is right here. Content tag, SEO, listing, Pizza and spaghetti [...]

Lasagna on me this time ok? I got plenty of cash

this should be fantastic. but what about links,images, bbcodes etc etc? [...]

Swap-in out addons, use only what you really need!