- 23 Feb 2009, 23:38
#1393008
Evo sta sam iskopao:
Tumačenje snova
Tumacenje snova je ozbiljan posao. To definitivno nije nesto sto se olako tumaci uz pomoc tamo nekakvih sanovnika. Svi ljudi na planeti sanjaju, iako se mnogi ne secaju snova. To je normalan proces i predstavlja komunikaciju sa nasim unutrasnjim bicem. Neki to zovu "Jastvo". Jastvo je ono sto smo mi zaista u sustini, ono sto je nase istinito "ja". Ono sto smo mi spolja, to je ono sto je nauceno u ovom svetu. Cak i nase svesne misli, cesto su samo deo naucenog ponasanja. Jastvo je nas vodic. On nas podrzava, upozorava, ohrabruje i savetuje. Cesto se to zove i intuicija.
Ljudi koji imaju izrazeniju intuiciju imaju bolju komunikaciju sa jastvom. Jastvo je u stvari nesvesni deo nas. On sa nam moze da komunicira i preko snova. Mislim da ljudi koji se ne secaju snova ili misli da ne sanjaju imaju "blokade" koje su oni sami izazvali ne zaleci da "slusaju " jastvo. Cesto radimo stvari protiv sebe, jer nas na to tera mama, tata, sef, drustvo, okolina uopste. Jednom kada udjemo u zacarani krug, mi zaboravljamo koje su zapravo bile nase istinske zelje i ne zelimo vise da priznamo sebi da je ono sto radimo ustvari nesto cime uopste nismo zadovoljni. Ubedjujemo sebe de je to sto radimo dobro, da je to zbog ovog ili onog i time sve vise i vise potiskujemo naseg drugara Jastvo. Jastvo se prosto povlaci u nemogucnosti da dopre do nas. Rad na snovima zahteva vreme. Treba vremena da se nauci jezik snova. Sve je u simbolima i za svakog od nas snovi su drugaciji. Mnogi simboli za ljude mogu biti isti, kao na primer Sunce, hrana, kuca i sl. Negde sam vec pisala o tome. Oni drugi, licni simobli razlikuju se iz prostog razloga jer nemamo svi isto misljenje o svemu. Ako ja na primer ne volim macke, a neko drugi ih obozava, a sanjmo ih oboje, tumecenje ce za mene biti nesto negativno, a za ovog drugog nesto pozitivno. Prica koju jastvo sastavi, za mene je neverovatna, prosto kao neka bajka. Kada bismo namerno smisljali takvu pricu, ne bismo mogli toliko autenticno da je predstavimo. "Sta znaci kad sanjam ovo ili ono..." prosto nije dovoljno. Da bi se san protumacio, pored simbola, potrebno je poznavati osobu kojoj se san tumaci. Snovi su vezani za nasa iskustva. Najbolje je kada sami svoje snove tumacimo. To nekad zna da bude tesko, jer je tesko biti objektivan.
Snovi ponekad djeluju zadivljujuće, često su čudni, fantastični, nadrealni... Pretpostavljamo da, kao uostalom i sve drugo na ovom svijetu, imaju svoju svrhu postojanja. Ali kakvu? Jedan od odgovora na pitanje zašto sanjamo mogao bi da glasi da snovi imaju "adaptivnu ulogu", dakle, prilagodjavaju naš organizam u procesu održavanja fiziološkog zdravlja. Štaviše, svi poznati teoretičari tvrde da snovi imaju ovu ili onu svrhu, iako se mnogi medju njima ne slažu oko načina na koji to funkcioniše. Medjutim, najnovije činjenice ukazuju na nešto sasvim suprotno. Snovi možda nemaju nikakvu svrhu? Evo kratkog pregleda argumenata i činjenica o snovima. Počnimo od tvrdnji koje su na bazi svog rada sa pacijentima stvorili psihoanalitičari i klinički psiholozi u prvih 50 godina prošlog vijeka. Prve naučne teorije o snovima Prvi i najpoznatiji teoretičar snova modernog doba, Sigmund Frojd, tvrdio je da je funkcija snova da sačuvaju spavanje. Medjutim, ova te-orija iz 1900. godine je kontradiktorna zbog činjenice da se snovi javljaju vrlo pravilno i to najmanje 5-6 puta u toku jedne noći, u aktivnoj fazi spavanja nazvanoj REM. Drugim riječima, snovi nisu nešto što se isključivo javlja prije nego što ćemo se probuditi zbog osjećanja gladi, seksualnih nagona ili potrebe za odlaskom u toalet, kao što je to mislio Frojd, prije nego što je otkrivena REM faza sna 1953. godine.
Drugi poznati teoretičar modernog doba, Karl Jung, rani Frojdov sljedbenik koji je kasnije razvio potpuno različitu teoriju, tvrdio je da je funkcija snova da kompenzuju one djelove naše psihe koji se nisu dovoljno razvili tokom našeg budnog stanja. Medjutim, studije Kalvina Hola, koje je radio ispitujući dvonedjeljne serije snova studenata i daleko duže serije snova odraslih osoba svih uzrasta, nedvosmisleno ukazuju da sadržaj snova predstavlja kontinuitet sa mišljenjem i ponašanjem u budnom stanju. To znači da, ukoliko smo društveni i aktivni u budnom stanju, a ne povučeni i zamišljeni, bićemo takvi i tokom svojih snova, što pobija Jungovo stanovište. Neki teoretičari snova tvrde da snovi imaju funkciju rješavanja problema. Prema tim tumačenjima snovi bi trebalo da rješavaju probleme koje ne možemo da savladamo u realnom životu i ponude odredjena rješenja. Medjutim, brojne i veoma sistematične studije pronašle su izuzetno malo činjenica koje bi podržale ovo stanovište. Ali, upravo je to jedno od onih mjesta gdje je razvijeno "korišćenje" snova kao dijela naše kulture. Posmatrajući snove u kontekstu budnog stanja i vjerujući da mogu biti puni nekog značenja, možda nekada možemo da dobijemo nove ideje ili da steknemo novi uvid u neku pojavu. To što smo izmislili "upotrebu" snova ne znači da je rješenje problema psihološka funkcija snova koju smo stekli tokom evolucije.
Nova istraživanja Posebno je zanimljivo pogledati do čega se došlo u posljednjim godinama istraživanja, ali još uvijek bez uspostavljanja posebne teorije ili postojanja poznatih teoretičara kakvi su bili Sigmund Frojd, Karl Jung, Alfred Adler, Frederik Perls i mnogi drugi. Kada je otkrivena REM faza, mislilo se da se snovi pojavljuju samo tokom te faze sna. To je dovelo do nastajanja mnogih funkcionalnih teorija o snovima koje su bile zasnovane na navodnim funkcijama REM faze. Medjutim, danas imamo dovoljno razloga da vjerujemo da se mnogi snovi dešavaju u tzv. ne-REM fazama sna, posebno u kasnom periodu spavanja. Osim toga, budjenje djece mladje od 5 godina u laboratoriji za ispitivanje sna otkriva da se kod njih u REM fazi javljaju snovi u 20 - 25 odsto vremena, tako da izmedju REM faze sna i sanjanja nema automatski znaka jednakosti. Činjenica da se sjećamo samo malog dijela naših snova, u najboljem slučaju to je samo nekoliko procenata, takodje predstavlja još jedan argument protiv bilo kakve tvrdnje o funkciji snova. Ukoliko su oni tako važni, zašto ih se ne sjećamo u potpunosti, ili bar njihovog većeg dijela? Štaviše, čak i ljudi koji se sjećaju većine svojih snova, ne izgledaju ni na koji način drugačije od onih koji se sjećaju samo nekolicine svojih snova ili čak nijednog. Razvojem informatičke industrije postalo je popularno reći da su snovi "pražnjenje softvera" posle završetka dana prepunog aktivnosti, ili da predstavljaju oblik "off-line" procesiranja kako bi se sačuvale dobre, a odstranile nekorisne informacije. Ako ostavimo po strani činjenicu da takve teorije pokazuju u kojoj mjeri je naše razmišljanje podložno uticajima dominantnih tehnologija u odredjenom dobu ljudske civilizacije, suštinski problem sa teorijama o funkciji snova jeste u tome što vrlo mali dio onoga što se javlja u našim snovima ima veze sa dogadjajima u toku dana. Često je to neki neiskorišćeni dio dana, koji je još Frojd zapazio i nazvao ga "dnevnim ostatkom". Medjutim, ostali dio sna čini priča koja nema nikakve veze sa aktuelnim dogadjajima. Mi smo misaona bića, medjutim, to ne znači da sve forme mišljenja imaju funkciju. Snovi u ovom trenutku u zbirnim istraživanima mnogih naučnika izgledaju kao "bačena" produkcija, samo jedna improvizovana priča dok ne prodje noć. Ova tvrdnja može već sjutra biti odbačena nekom novom i originalnom studijom buduće generacije mladih istraživača, opremljenih novih i efikasnijim tehnologijama za ovu vrstu istraživanja, ali za sada veliki broj činjenica nadmoćno govori protiv bilo kakve psihološke ili fiziološke funkcije sanjanja i snova u našem životu. Značenje snova Sve navedeno ne znači da snovi nemaju "značenje". Naprotiv, oni u velikoj mjeri otkrivaju šta je u našim mislima. Pokazalo se da je 75 do 100 snova neke osobe sasvim dovoljno da da njen veoma precizan psihološki portret. Ukoliko se obradi 1000 snova koje je neko odsanjao tokom posljednjih nekoliko decenija, može se dobiti misaoni profil te osobe koji je gotovo u istoj mjeri individualan i precizan kao što su to i otisci prstiju te iste ličnosti.
Iako snovi nemaju psihološku ili fiziološku funkciju, ljudi su postepeno osmišljavali načine kako da ih koriste. Drugačije rečeno, snovi imaju pojavnu funkciju koja se razvijala kroz odredjenu kulturu. Tako su, na primjer, tokom istorije civilizacije u mnogim društvima snove koristili šamani i vračevi da bi dijagnostifikovali neku bolest ili ušli u spiritualni svijet. U tom smislu, šamani su bili prvi psihoanalitičari, kao što se Frojd i Jung mogu označiti kao moderni šamani. U nekim društvima snovi su korišćeni za igru, predvidjanje vremena ili proricanje budućnosti. Od početka 20. vijeka korišćeni su u psihoterapiji. Snovi takodje mogu biti prilika za povučenog pacijenta da razgovara mnogo otvorenije ili da predstavljaju opravdanje da se nešto intimno kaže drugoj osobi. Zaboravite san, ako vas uznemirava Mnogi istraživači smatraju da vrijedi sjetiti se svojih snova i čak pomažu da razvijete sposobnost da ih se lakše sjetite. Medjutim, evidencija koja proizilazi iz mnogih naučnih studija ukazuje zapravo da snovi nijesu važni i da zato nijesu ni vrijedni pamćenja. Dakle, ukoliko vas snovi ne zabavljaju, ne pronalazite da su intelektualno zanimljivi ili umjetnički inspirativni - slobodno ih zaboravite. Ukoliko vas uznemiravaju ili vas ostavljaju u nekoj nedoumici, to je razlog više da se ne bavite njihovih sadržajem i značenjem. Naravno, ukoliko vas snovi ne uznemiravaju uživajte u njihovom sadržaju - sanjajte i zabavljajte se njima. Vladimir Jelenković Zanimljive činjenice o snovima - U spavanju provedemo trećinu života. - Tokom životnog vijeka čovjek provede oko 6 godina sanjajući. Dakle, više od 2.100 dana provede u drugom "svijetu". - Snovi postoje otkad i čovječanstvo. U Rimskom carstvu neobični i važni snovi podnošeni su na uvid Senatu radi analize i interpretacije njihovog značenja. - Svi sanjaju. Ne znači da nijeste sanjali samo zašto što se ne sjećate svojih snova. - Snovi su nam neophodni. Odsustvo snova može da znači nedostatak proteina ili poremećenu ličnost. - Prosječno sanjamo jedan do dva sata tokom svake noći. Pri tom često imamo 4-7 snova tokom noći. - I slijepe osobe sanjaju. Da li će se vizuelni sadržaji pojaviti u njihovim snovima zavisi od toga da li su oslijepili prilikom rodjenja ili kasnije. - Pet minuta poslije završetka sna zaboravljamo polovinu njegovog sadržaja. Poslije deset minuta već je u pitanju 90% izgubljenog sjećanja. - Muškarci češće sanjaju o drugim muškarcima, dok žene sanjaju podjednako i o muškarcima i o ženama. - Naučne studije pokazuju da su naši moždani talasi mnogo aktivniji kad sanjamo nego kada smo budni. - Osobe koje su ostavile pušenje imaju duže i intenzivnije snove. - Ukoliko hrčete, ne možete da sanjate. - Košmari su uobičajeni kod djece. Najčešće se javljaju oko treće godine i ponavlaju sve do uzrasta od 7-8 godina.
iz magazina “SciTech”
samo vec ne znam sta je bilo tacno:lol: 
pre nisam , a i ako upamtim to su neke gluposti...
I ima tu ponekad korisnih informacija 
