Bootstrap Framework 3.3.6

[Simor]

Na sajtu je objavljen intervju sa italijanskim filozofom Djanijem Vatimom, koji moze da bude interesantan za gej/lezbejske vernike. On kaze kako je koncept postmodernizma doveo u pitanje dva metafizicka koncepta u pitanje: naucni pozitivizam (nauka ne poznaje Boga, istina lezi u nauci) i marksizam (Bog je infantilna zeljena predstava). Vatimo kaze da je vera u Boga ponovo filozofski moguca, ako se odrekne metafizicki poduprte doktrine. On kaze "ja sam slobodan, jer me je Bog svojom jevandjeljskom reci tako stvorio i stoga takodje branim u ime jevandjelja moju seksualnu slobodu", objasnjavajuci da je "uzasan stav crkve prema homoseksualnosti jasan ostatak praznoverja".

[gari]

Pa naravno, to je ono što smo ovde na mnogo tema apsolvirali. Bog nam je dao slobodu da budemo ono što možemo da postignemo u ovom kratkom životu. Nigde u Novom zavetu nije postavljeno pitanje seksualnosti /a naro?ito ne homoseksualnosti/ tako da sve što je kasnije dopisano izrekli su ili apostoli u svojim poslanicama /a što smatram njihovim li?nim stavom/ ili kasniji dogmatici optere?eni kojekakvim predrasudama.

[SUNNY B]

slazem se sa garijem, s tim sto ne znam zasto bi se ta teorija tumacila kroz "modernizam". mislim, cak je i pjer abelar u srednjem veku tumacio ljudsku slobodu i pravo na veru, neveru ili bilo sta je u skladu sa nama samima, ali tada se to zasigurno nije nazivalo "filozofskim modernizmom".

[Simor]

Originally posted by SUNNY GIRL
slazem se sa garijem, s tim sto ne znam zasto bi se ta teorija tumacila kroz "modernizam". mislim, cak je i pjer abelar u srednjem veku tumacio ljudsku slobodu i pravo na veru, neveru ili bilo sta je u skladu sa nama samima, ali tada se to zasigurno nije nazivalo "filozofskim modernizmom".

Zato sto se od Srednjeg veka dobrano promenila drustvena struktura, covekovo poimanje prirode i drustva, pojavile su se razne koncepcije promisljanja sveta, redefinisao se pojam slobode coveka, itd., itd.

"U Srednjem su vijeku obje strane svijesti - ona okrenuta prema svijetu i ona okrenuta prema ljudskoj unutrasnjosti - lezale sanjareci ili tek napola budne kao pod nekom zajednickom koprenom. Ta je koprena bila izatkana iz vjere, djecje zbunjenosti i tlapnje. Svijet i historija promatrani kroz tu koprenu pricinjali su se cudesno obojeni, a covjek je sebe samog spoznavao samo kao rasu, narod, stranku, korporaciju, porodicu ili u bilo kojem drugom obliku opcenitosti." (Jacob Burckhardt)

[Tot]

Vatimo objasnjava kako se od šezdeset osme na ovamo srozala mogu?nost kolektivnog dozivljaja i objasnjava kako je u celom ovom procesu opadanja opštih vrednosti otkrivanje duše postalo ponovo mogu?e. Sasvim mi se to ?ini logi?nim jer smo u tom kratkom vremenskom periodu prisustvovalui slomu iluzija i kolektivnih vrednosti dok se istovremeno otvorio prostor za sagledavanje sustinskih a to znaci individualnih vrednosti.Došlo je do krize volje za globalnom promenom.Neki procesi kao npr. demitizacija,desekralizacija,delegitimizacija, autoriteta doveli su do odredjenih polsedica.Rekao bih da je intelekt izvukao izvesne lekcije. Danas više ne možemo verovati u spasenje sveta, u nau?ni pozitivizam,koncept unilinearne istorije je deplasiran. Kako se meni ?ini postala su o?ita dve pojave: više nam ne može biti servirana "istina" i skloni smo prepuštanju, nekoj vrsti sveopšteg relativizma koji u masovnoj kulturi nalazi svoju estetsku pozadinu.

Stekli smo jedan ironi?an odnos prema vrednostima u potroša?kom društvu ali u onoj meri u kojem smo se poistovetili sa njim delegitimirali svoje unutrašnje potrebe.Vrlo mi je interesantna Vatimova opservacija da je borba za gay prava postala deplasirana onoga momenta kada je je našla svoju realizaciju u svetu tržišta.Drugim re?ima od svih ideala kojima je recimo gay pokret težio ostvaruje se ponajviše gay parada.

Ali Vatimov ukupni pogled nije pesimisti?an. Sekularizacija sa svim njenim aspektima , sa lekcijama koje smo nau?ili od šezdeset osme pokazuje da nam više ne može biti servirana "istina" . Ja ovde vidim poverenje u vlastite unutrašnje snage da se osmisle glavne vrednosti, da se one ne traže na nivou kolektivnih entiteta ni društvenih iluzija. Potroša?ko društvo je ?ini mi se svima dalo do znanja da mu nudi samo jednu maestralnu iluziju i to je to. Više se ne zavaravamo, ne tražimo Erlebnis(totalni doživljaj), u vremenu "dovršenog nihilizma".

I pošto su nau?ni pozitivizam i marksizam postali neodrživi,?ime je ateizam izgubio filozofsko opravdanje ukinuta je poslednja mogu?nost idolatrije, ovoga puta nauke i drugih modernih koncepata. Jasno je sa religiozne ta?ke gledišta da se ovim ukidanjem vanjskih pokušaja ostvarivanja totaliteta osnažuje pokret ka unutra.Jer individua ima snage da ostvari svoju zrelost, da se izbori za nezaviisnost i približi svojoj duši pa se onda na novi na?in postavi prema svetu u kome živi. Zapravo pojedinac u sasvim novim uslovima može da ostvari religiozni stav i, što mi se ?ini veoma bitnim,iz vlastitih snaga To je pravi odgovor na vreme u kome zivi.On može po?i iz svoje intelektualne zrelosti.Nacija, klasa, rasa,gurui i razni potroša?ki idoli teško da ga mogu zavarati.On može biti slobodan uklju?uju?i i ostvarenje svojih ljudskih potencijala u kojoj god seksualnoj orijentaciji.


"?ini mi se da se u godinama što su slijedile prisustvovalo vrlo važnoj pojavi, koju bih nazvao ponovnim otkri?em duše. U smislu da je postšezdesetosma otkrila da rast pojedinca i povijest svijeta ne idu bok uz bok. Koji je bio vrhunac šezdesetosmaške iluzije? Da sam ja, kad sam se oslobaðao svojih seksualnih tabua, to ?inio i u interesu ?ovje?anstva. Ne samo da se to pokazalo krivim nego je zapadno društvo bilo sposobno da na ova o?ekivanja odgovori na perverzan na?in.



Što zna?i da je potroša?ki mentalitet postao masovan. U svakom smislu. Tako su mnoga o?ekivanja osloboðenja, na primjer seksualnih manjina, pronašla svoje mjesto i svoje zadovoljstvo upravo u svijetu tržišta. A u onaj mjeri u kojoj su to pronašla, u toj su se mjeri i delegitimirala. Postala su stvari za koje se više nije vrijedilo boriti. Otuda rastu?a pažnja prema drugiin kategorijama: vlastita unutrašnjost, vlastita duša."
- Djani Vatimo

[fencysmurf]

onako kako ja vidim ceo problem, bog i jeste konstanta, koja pobijala se ili ne, vec samom cinjenicom da postoji i da nas je stvorio, ostaje gde jeste, dakle svuda i svagda (svude i svagde).

A ovo ostalo - teorije jel - je, da se posluzim starim country hitom, "all in all, its just dust in the wind"

ps.

mene vise plasi sto me moja profesorka teorije kulture smatra kriptofukoovcem

[Simor]

Originally posted by fencysmurf
mene vise plasi sto me moja profesorka teorije kulture smatra kriptofukoovcem

Znao sam!

[fencysmurf]

Originally posted by Simor

Originally posted by fencysmurf
mene vise plasi sto me moja profesorka teorije kulture smatra kriptofukoovcem

Znao sam!

smej se ti smej (samo se smej) ja vec dva dana zivim u samoanalizi... paklu, ime ti je samoanaliza....

[Simor]

Originally posted by fencysmurf
smej se ti smej (samo se smej) ja vec dva dana zivim u samoanalizi... paklu, ime ti je samoanaliza....

Probaj sa omiljenim ti Djerdjom Lukacom da odagnas misli!

[Morgan Le Faye]

boga poznajem bolje od sebe, kada upoznam sebe postacu bog

[fencysmurf]

Originally posted by Simor

Originally posted by fencysmurf
smej se ti smej (samo se smej) ja vec dva dana zivim u samoanalizi... paklu, ime ti je samoanaliza....

Probaj sa omiljenim ti Djerdjom Lukacom da odagnas misli!

da parafraziram homerovu legendarnu - "Can`t talk - eat!" -

"Can`t reply - selfanalise"

A drzim da ako mi Lukac ne pomogne nitko nece.

[Simor]

Originally posted by fencysmurf
A drzim da ako mi Lukac ne pomogne nitko nece.

Pa, to ti, bre, kazem!

[svejedno]

Bog se mora razgraniciti od crkve.
Ovako, rasprava nema smisla.

Moje misljenje....
Znate ono, ja postojim, a ti veruj u sta hoces.

I ne verujem da bi bilo kakav filozofski koncept mogao da ospori/odobri mogucnost postojanja Boga.

Prvo, Boga treba definisati. Zajebano, choveche.

Da li je stvaralac, praotac, da li je postojanje samo po sebi, da li ima belu bradu, da li postoji mogucnost SVESTI VECE OD NASE, da li postoji mogucnost svesti univerzuma.

-Bez osvrtanja na religiju, prvo, pa kroz osvrtanje na sve religije, uz psihologiju.


Onda se moze upustati u dalje rasprave.

[Tot]

Originally posted by svejedno
Bog se mora razgraniciti od crkve.
Ovako, rasprava nema smisla.

Onda se moze upustati u dalje rasprave.

Prakticno i konkretno gledano bog je na trzistu. Vec samo ovaj forum ima pohvalni broj gurua:deda: Stoga cenim tvoj skepticizam i opreznost glede osmisljavanja ove problematike. Pri tom se Bog ne moze definisati. To bice je Infinitum Mens. Ne bih rekao da je Vatimo ponudio filozofski koncept odobravanja Boga nego se osvrce na pozciju ljudi koji imaju potrebu za Hristom u uslovima sekularnog drustva i u okvirima svojih konfesija(konkretno RKC). On istice nedvosmislenost Hristove poruke uz snaznu veru da mozemo komunicirati slobodno sa tim vrednostima. Kako ga ja razumem iz onoga sto je objavljeno na ovom sajtu(a svakako vredi procitati i knjigu Kraj moderne) ta poruka je nedvosmislena i danas posle dve hiljade godina. Zato on istupa protiv teoloskih proizvoljnosti(s cime bi se ti verovatno slozio), klerikalno-ideoloskih naslaga ali i svakog zamagljivanja te poruke koje je bilo evidentno i u otporima Rimokatolickoj crkvi kroz vekove. Tako on zauzima jedan trezan stav koji nije anticrkveni ali ni jereticki. Stav da se mogu braniti vlastita verska uverenja i slobode i stavise potrebno je u okvirima nasih konfesija. Mislim da se njegovo shvatanje krece u referentnom sistemu humanistickog opsega sto je bilo polazisdte i jednog Froma recimo.

Originally posted by svejedno

I ne verujem da bi bilo kakav filozofski koncept mogao da ospori/odobri mogucnost postojanja Boga.


Da li je stvaralac, praotac, da li je postojanje samo po sebi, da li ima belu bradu, da li postoji mogucnost SVESTI VECE OD NASE, da li postoji mogucnost svesti univerzuma.

Bog ne potrebuje filozofski diskurs koji "bi ga odobro". Ne potrebuje ga ni vernik.

Opet u skladu sa onim sto sam gore rekao Bog ne moze biti stavljen u eksperimentalni niti misaono -spekulativni laboratorij ljudskog misljenja.

Ono sto je moguce, to je nedvosmislena komunikacija sa Hristovom porukom savremenom coveku, u sekularnom drustvu. Onome za koga ta poruka ima znacenje. Stav je u osnovi humanisticki. Pojedinac brani svoje ljudske potencijale ukljucujuci i svoj seksualni identitet.

[EYA]

spiritualni molekul / Bog je u nama !

[Simor]

offtopic: Eya, sta je GayMix?

[EYA]

igraliste, kao i sve drugo u zivotu