Split Pride tužio Republiku Hrvatsku
Policija je morala vidjeti da okupljeni nasilnici drže kamenje i eksplozivna sredstva. Međutim, policijskim službenicima je očito dano naređenje da se ruta povorke ne oslobodi čak ni kada je poistalo očito da će doći do nasilja
Udruge Kontra i Iskorak predstavile su u sredu u Zagrebu "Izvještaju o stanju ljudskih prava LGBT osoba za 2011. godinu", u kojem su navedeni pozitivni i negativni aspekti na području zaštite prava LGBT osoba. Glavna kritika aktivista bila je usmjerena na ponašanje policije tjekom održavanja prvog Split Pridea 2011. godine, kada su huligani napali sudionice i sudionike ove manifestacije.
"Propust državnih institucija da spriječe nasilje na prvom Split Prideu te izostanak sankcioniranja odgovornih osoba u Vladi i Ministarstvu unutarnjih poslova ocjenjujemo kao najnegativniji događaj u 2011. godini. Bez ikakve sumnje je to da su namjerno učinjeni veliki propusti vezano za praćenje organizacije i sprečavanje organiziranja nasilnika te da MUP i splitski gradonačelnik nisu djelovali u okviru svojih ovlasti da bi spriječili nasilje", kazala je koordinatorica Kontre Sanja Juras, a prenosi tportal.
MUP je, dodaje Sanja Juras, u odgovoru na upit, koji su poslale LGBT udruge, istakao da nije bilo propusta u osiguranju javnog okupljanja u Splitu. Stoga su, s obzirom na navedeno, sudionici i sudionice Split Pridea, kojima je povrijeđeno Ustavom i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava zajamčeno pravo na javno okupljanje, zajedno podnijeli individualne tužbe protiv Republike Hrvatske primjenom Zakona o suzbijanju diskriminacije kojima traže utvrđivanje diskriminacije.
Juras je najavila da će i ove godine organizirati Split Pride, o čemu će se više znati za nekoliko tjedana, te naglasila da je "sramotno da se zbog nedostatka političke volje uskraćuje pravo na javno okupljanje LGBT osoba te da njihovo ostvarenje ovisi o količini pritiska međunarodnih institucija i medija". 'Tek nakon tog pritiska su prijave napadačima koji su bacali eksplozivna sredstva, kamenje i vrećice s izmetom te pepeljare i vikali 'Ubij pedera' i 'Morate umrijeti' promijenjene iz prekršajnih u kaznene", podsjetila je Sanja Juras.
Ministarstvo obrazovanja lošu je ocjenu zaradilo zbog odbijanja uklanjanja diskriminatornih sadržaja iz udžbenika, a sudstvo zbog nedostatka senzibiliziranosti i edukacije oko primjene Zakona o suzbijanju diskriminacije, objasnila je koordinatorica Kontre.
Kao pozitivni pomak u zaštiti prava LGBT osoba u Hrvatskoj u 2011. izdvaja usvajanje novog Kaznenog zakona, koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2013. godine, a u kojem je usvojeno i poboljšano zakonsko uređenje zločina iz mržnje, uveden rodni identitet te se sve odredbe tog zakona imaju na jednak način primjenjivati i na istospolne partnere te njihovu djecu.
"Pozdravljamo novi Kazneni zakon kao korak naprijed u suzbijanju zločina iz mržnje, ali istovremeno upozoravamo da zakonske odredbe ništa ne znače ukoliko ne zažive u praksi. Posljednjih godina bilježimo povećan broj osoba koje su bile spremne javno progovoriti o svom iskustvu diskriminacije ili nasilja na temelju spolne orijentacije. No ipak, velika većina osoba koje su doživljele diskriminaciju i nasilje nikad ne prijave takve incidente zbog nepovjerenja u pravni sustav", objasnio je Zoran Dominković iz udruge Iskorak, a prenosi portal H-alter.