Slavimo 20 godina postojanja
Gej Srbija
Region

Hrvatska: Rasprava o referendumu o braku prošla burno!

crol  ·  Zagreb  ·  Odabrao: M  ·  Dodato: 18. JUL 2013

Na današnjem okruglom stolu pod nazivom "Hoće li referendum o braku ugroziti prava LGBT osoba", koji je u Novinarskom domu organizovao Večernji list okupili su se predstavnici lokalnih LGBT organizacija, inicijative "U ime obitelji" i predstavnici vlasti.

Kako javlja tportal, predsednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički ssistem, Peđa Grbin, prvo je pojasnio kako je pre dva dana Sabor većinom glasova naložio Vladi da proveri broj i verodostojnost potpisa birača i zahteva za raspisivanje referenduma te kako će se tek nakon te provere znati dalja procedura. Grbin, inače, smatra kako do referenduma ne bi smelo doći.

"Unošenjem ovakve odredbe u Ustav došlo bi do ograničavanja prava jedne zajednice i to je nešto što treba jasno reći. Došlo bi do jasne diskriminacije jedne grupe građana. Osim toga, demokratija nije apsolutno pravo većine da manjini nameće svoje vrednosne stavove", kazao je.

Koordinator udruženja Zagreb Pride, Marko Jurčić, isto tako smatra da će doći do ugrožavanja prava: "Neravnopravnost istopolnih i heteroseksualnih parova očita je već i sad, a dodatno se ovim referendumom želi ograničiti i u budućnosti. Neke manje zemlje u Evropi imaju ovakvu ustavnu definiciju, no to su zemlje koje možda i nisu najbolji primer za Hrvatsku, stoga je pitanje želimo li biti u društvu naprednih zemalja ili država poput Belorusije, Ukrajine ili Mađarske", zapitao se.

"Gospođo Petir, niste u istopolnoj zajednici, pa ne znate da li je zakon dobar ili ne"

Marijana Petir

No, ako se pita spoljna članica saborskog Odbora za ljudska prava, Marijana Petir, o diskriminaciji nema ni govora jer, prema njenom tumačenju, tako kaže Zakon o suzbijanju diskriminacije. "Zakon kaže da se pod diskriminacijom ne smatra stavljanje u nepovoljni položaj pri uređivanju prava i obveza uređenih Obiteljskim zakonom, a posebno u svrhu legitimne zaštite prava i dobrobiti dece, zaštite javnog morala i pogodovanja braku, pri čemu upotrebljena sredstva moraju biti primerena i nužna. Osim toga brak nije ljudsko pravo pa nikome ne mogu biti zbog toga ugrožena ljudska prava", kazala je Petir.

Na to je replicirala Kontrina Sanja Juras: "Zaštita porodičnog života jedno je od ljudskih prava i najviša instanca, Evropski sud za ljudska prava, u jednoj od svojih presuda rekao je da istopolni parovi uživaju porodični život kao i svi drugi. Ako dopustimo ovo, onda sutra možemo očekivati referendum o pobačaju, referendum o nacionalnim manjinama", rekla je i još jednom poručila da ljudska prava nikako ne mogu biti tema referenduma.

Petir je ustvrdila i da od 2003. postoji Zakon o istopolnim zajednicama kojima su LGBT osobama osigurana prava za koja se bore, no na takvu izjavu reagovao je Marko Jurčić. "Gospođo Petir, niste u istopolnoj zajednici pa ni ne možete tvrditi da je ono što je u Zakonu o istopolnim zajednicama ono što trebamo i želimo", rekao joj je.

U Ustav se ne može intervenisati zbog nečijih iracionalnih strahova

Ako se pita voditelj Centra za mirovne studije i jedan od pokretača udruženja Iskorak i festivala Queer Zagreb, Gordan Bosanac, ukoliko se ovakva odredba uvrsti u Ustav, to će u nepovoljni položaj staviti ne samo istopolne parove, nego i vanbračne heteroseksualne zajednice, samohrane roditelje, ali i decu koje žive u vanbračnim zajednicama i sa samohranim roditeljima.

"Kad bi demokratija bila samo procedura i kad bi vlast bila samo čuvar te procedure, vrlo brzo bismo ostali bez te demokratije. Ovde se demokratska procedura koristi kako bi se izigrala i ukrala demokratija. Većina ne sme onemogućiti prava manjina jer bi time bili prekršeni osnovni demokratski principi, ne bi procedura, ali bi demokratski principi', rekao je Bosanac.

'Da se na osnovu iracionalnog straha zvanog homofobija ide intervenisati u Ustav, e to je previše', dodao je.

Ladislav Ilčić iz udruženja GROZD "briljirao" je u svom dobro poznatom stilu, pa je prava i zahteve istopolnih zajednica za ozakonjenje braka opisao na vrlo neobičan način. "To vam je kao - ako učenik ima peticu, a ostali drugačije ocene i tom učeniku puno znači što ima peticu. no, onda dođe profesor i svim drugim učenicima da petice i onda tom jednom učeniku ta njegova petica više ne znači toliko', kazao je Ilčić.

Uporedio "one koji bi se oženili s pudlicom" (?!)

Osim toga, u replici na Jurčićevu izjavu da bismo trebali težiti društvu naprednih zemalja, Ilčić je kazao: "I komunizam je svojevremeno prikazivan kao najnaprednije društvo, kao što se sad prikazuju društva koja imaju veća prava za istopolne zajednice. No sada znamo kakav je komunizam bio".

Odgovorio je i Gordanu Bosancu koji je kazao da bi ustavna odredba o braku ugrozila i druge, a ne samo istopolne parove. "Ta odredba onda ugrožava i pedofile i one koji bi se oženili s pudlicom", rekao je Ilčić, na što su reagovali i govornici, ali i moderatorka okruglog stola, upozorivši ga da ne može upoređivati istopolne parove s nečim što je kazneno delo.

Verovatno je najiščekivanije bilo obraćanje "alfe i omege" inicijative "U ime obitelji", Željke Markić. Ona je, kao i mnogo puta dosad, kazala kako ustavna odredba o braku ne bi nikome kršila prava, s obzirom da ista definicija već stoji u Obiteljskom zakonu. Kazala je da su na skupljanje potpisa za referendum bili podstaknuti zbog izjava ministara o istopolnim parovima.

"Nama je bilo važno nakon izjava ministara Matića, Bauka, Pusić da će se istopolna zajednica izjednačiti s brakom, omogućiti građanima Republike Hrvatske da kažu što oni misle", rekla je Markić, dodavši da gej udruženja na isti način mogu pokrenuti inicijativu za referendum i skupiti potpise za promenu Ustava.

Ponovila je Petirkinu tvrdnju kako postojeći Zakon o istopolnim zajednicama omogućava sva prava LGBT osobama, no na to je reagovala Sanja Juras: "LGBT osobe nemaju jednaku pravnu zaštitu u Hrvatskoj, nemaju pravo na nužno nasleđivanje kao i na ceo niz prava i obaveza koje uživaju heteroseksualni bračni i vanbračni parovi. Ako jedan od partnera u istopolnoj zajednici umre i biološki je roditelj ili usvojitelj deteta u toj zajednici, partner neće moći zadržati to dete nego će ono završiti u domu za nezbrinutu decu."

Markić zatražila zaštitu

Željki Markić se pred kraj rasprave, kad je postalo prilično burno, nije dopalo to što je deo publike glasno komentarisao i smejao se, pa je LGBT udruženja optužila za agresiju i od moderatorke tražila da je zaštiti.

Na to je reagovao Bosanac: "Čim iznosimo stanovište koje je suprotno našem, automatski to gledamo kao napad na osobu, a iznošenje činjenica dijametralno suprotnih vrednosti je deo javnog dijaloga", rekao je, na šta ga je pokušala prekinuti, no kad joj je publika poručila da bude pristojna i da ne prekida sagovornika, načas se učinilo da joj je "pukao film".

Iako je rasprava na okruglom stolu u pojedinim trenucima bila burna, uz glasne komentare publike i aplauze, Večernji list je, s obzirom na temu koja je i do sad u javnosti izazivala burne reakcije, unajmio obezbeđenje, no za njima, srećom, na današnjem okruglom stolu nije bilo potrebe.

 

Vaši Komentari
Milosevic nas je svakako prevario 90ih po pitanju hrvatskih ustasa, i nadam se da ovaj okrugli sto to svima nama u Srbiji jasno pokazuje. Sa druge strane, nase drustvo, organizacije i politicke strukture u Srbiji pokazuju zabrinjavajuce fasistoidno ponasanje.
Dedinje, Srbija · 18.07.2013, 18:39
svet srbija region scena sport kolumna art & s-he-istory coming out zdravlje queeropedia queer filmovi muzika priče teorija prikazi i recenzije religija porno antibiotik intervju istorija sociologija psihijatrija & psihologija putovanja linkovi