Vesti
UN odložio istorijsko glasanje o lezbejskim i gej pravima
Gay.com UK ·
Prevod: Nina D.F., Lektura: Aleksandra R. ·
29. Apr 2003
Komitet za ljudska prava Ujedinjenih Nacija je u petak odložio glasanje o rezoluciji
o ljudskim pravima i seksualnoj orijentaciji za sledeću godinu nakon što je pet
muslimanskih država, od kojih su četiri saveznice SAD, izvojevale proceduralna
odlaganja.
Predlog libijske predstavnice, Nadzat Al-Hadžaji, da se glasanje odloži za sledeću
godinu je izglasan sa 24 glasa za, 17 protiv i 12 uzdržanih glasova Brazil, Kanada i
Evropska Unija su protestvovali tu odluku.
Petak je bio poslednji dan pedesetdevetog zasedanja Komiteta za ljudska prava
Ujedinjenih Nacija.
Frederiko S. Dukve Mejer, predstvanik brazilske delegacije u Ženevi, opisao je
dešavanja kao «duplu pobedu», navodeći da je, u slučaju da je rezolucija stavljena
na glasanje, moguće da ne bi bila izglasana. «Imamo godinu dana da radimo na tome...
Pitanje diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije je zakazana tema i
Organizacija Islamske konferencije - OIC (Organisation of the Islamic Conference)
neće moći da je ukloni», kaže Mejer.
Brazil je u četvrtak započeo debatu o rezoluciji o «Ljudskim pravima i seksualnoj
orijentaciji» uz argumentaciju da se njome ne stvaraju bilo koja nova prava i da je
striktno osnovana na postojećim sporazumima.
Pakistan, koji uglavnom vodi vojska, se protivio rezoluciji na osnovu toga što se
kosi sa islamom. Pakistan je predložio «ne preduzimanje akcije» kojim bi se izbeglo
glasanje o rezoluciji, ali je to odbijeno glasanjem 24-22, sa šest uzdržanih
glasova. Iza scene, Vatikan je vršio pritisak na pretežno katoličku južnu Ameriku da
glasaju protiv rezolucije, navode izvori iz Ženeve.
Zemlje iz muslimanskog bloka, Saudijska Arabija, Pakistan, Egipat, Libija i Malezija
su uspele da odlože glasanje time sto su predložile pet dodatnih amandmana na
rezoluciju. Al-Hadžaji je u četvrtak odložila glasanje do petka.
Jan Doerfel iz Internacionalnog istraživačkog centra za socijalne manjine u Ženevi
je za Gay.com/PlanetOut.com mrežu u petak izjavio: «I pored toga što su Vatikan i
OIC udruzili snage, ovo je bio ogroman korak. Ovim smo otvorili prostor za nove
pobede na kojima ćemo morati da radimo tokom narednih godina».
«Očevidno sam uznemiren. Pitanje LGBT prava je žrtvovano na oltaru političke
lukavosti», izjavio je u petak Faisal Alam, osnivač prve queer muslimanske
organizacije - Al Fatiha. Alam navodi «ucenjivanje» IOC-a, oportunizam SAD i
pritisak Vatikana kao glavne razloge za odlaganje glasanja.
Drugi ipak misle da ima razloga za proslavu. Suki Bivers, iz organizacije Kanadska
akcija za populaciju i razvoj, je putem e-maila rekla da «ova rezolucija nije
odbijena i sledeće godine se vraćamo još jači. Iako nismo dobili potpunu pobedu ovo
nije ni poraz i očevidno je da ce ova rezolucija biti opet tema diskusije na
sledećem zasedanju Komiteta za ljudska prava».
Prema Doerfelu, države koje su jasno bile za usvajanje brazilske inicijative su
Jermenija, Australija, Austrija, Belgija, Kanada, Francuska, Nemačka, Gvatemala,
Irska, Japan, Poljska, Južna Koreja, Ruska Federacija, Švedska, Tajland, Ukrajina i
Velika Britanija.
Oni koji su bili protiv rezolucije su Kamerun, Gabon, Kenija, Libija, Malezija,
Pakistan, Saudijska Arabija, Sijera Leone, Sirija, Uganda i Zimbabve.
Države koje su više naklonjene glasanju protiv rezolucije, mada ne eskplicitno, su
Argentina, Kina, Kongo, Indija i Senegal.
Sjedinjene Američke Države su predvodile države koje su sedele po strani meðu kojima
su Čile, Paragvaj, Peru, Južna Afrika, Šri Lanka, Togo i Vijetnam. Jos neke od
država za koje se pretpostavja da spadaju u tu kategoriju su Kuba, Svazilend,
Urugvaj i Venecuela.
Ovom rezolucijom, koja je prva te vrste za šezdeset godina rada Ujedinjenih Nacija,
se izražava duboka zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava na osnovu seksualne
orijentacije i poziva sve države da promovišu i štite ljudska prava svih ljudi bez
obzira na seksualnu orijentaciju.
Prema izveštajima Amnesty International, milioni ljudi širom planete se suočavaju sa
zatvorskim kaznama, mučenjem, nasiljem i diskriminacijom zbog svoje seksualne
orijentacije i polnog identiteta.
kraj