Izloženi nasilju i izolaciji

Bosna i Hercegovina priprema se za drugi prajd koji bi trebao biti održan krajem avgusta, bez obzira na složenu epidemiološku situaciju. Položaj ove populacije je izrazito težak u BiH s obzirom da su LGBT osobe izložene nasilju, izolaciju i osudi sredine. Ravnopravnost i dostojanstvo te siguran život bez diskriminacije, za njih su još nedostižni.

BiH se ne može pohvaliti po liberalnim stavovima bez obzira kojoj manjini pripadate. Da li je to nacionalna ili seksualna, rezulati su uglavnom isti- diskriminacija i osuda koje dovode do nasilja i izolacije, samo su vrh ledenog brijega u patrijarhalnom društvu kakvo je bosanskohercegovačko. LBGT osobe nemaju zakonski nikakva prava, kao što su to nedavno dobili u Crnoj Gori ali se pokušava razbiti stereotip kroz razne projekte u cilju smanjenja diskriminacije.

Neodvojiv dio društva

Pripadnici LGBT zajednice u BiH rijetko su vidljivi i prihvaćeni u svojoj zajednici, mada je, priznaju, biti „autovana“ ili javno deklarisana lezbejka ili gej, danas mnogo lakše, nego prije 20 ili 30 godina. Bisera Hodžić porijeklom je iz Jajca, danas živi u Sarajevu i u poruci koju su organizatori drugog prajda objavili poručuje da su LBGT osobe neodvojiv dio bosankohercegovačkog društva.

“Naš identitet nije samo biti LGBTIQ osoba ali zbog naše seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika, svakodnevno se suočavamo sa nerazumijevanjem, koje živote LGBTIQ osoba dovode na marginu i povećavaju diskriminaciju i nasilje”, kaže Hodžić.

Godinu dana nakon prvog prajda u BiH, situacija nije mnogo bolja. Izvršni direktor sarajevskog otvorenog centra, Emina Bošnjak kaže da je i dalje prisutan visok stepen homofobije.  Na papiru postoje zakoni koji štite sve osobe od nasilja ali se u slučaju LGBT osoba ne sprovode u praksi. Uglavnom je problem strah i osuda sredine ako bi se prijavilo nasilje, pa mnoga krivična djela ostanu nekažnjena, kaže Bošnjak.

“Imamo slučajeve diskriminacije i nasilja nad LBGT osobama koje bi trebalo da kroz Krivični zakon i procesuiranje, bude prepoznat kao zločin iz mržnje. Međutim, u stvarnosti se to ne dešava. Za fizičke napade koji su se dešavali proteklih godina, počinioci fizičkog nasilja nad dva lezbejska para su bili samo novčano kažnjeni”.

Borba za jednakost

Mnogi predstavnici EU u BiH osudili su diskriminaciju i nasilje prema LGBT osobama u susret drugom prajdu koji bi se trebao održati 23. avgusta u Sarajevu pod motom “Nije život četiri zida”.Organizatori poručuju da postoji velika zainteresovanost za volenterski angažman ove godine. Jedan od njih je i Branko Ćulibrk iz Prijedora, koji kaže da prajd predstavlja borbu protiv nejednakosti i borbu za bolji položaj LGBT osoba. 

“Iako smo suočeni sa teškoćom loše epidemiološke situacije uzrokovane virusom korona, LGBTIQ zajednica zna kako je to svakodnevno živjeti u izolaciji i strahu od potencijalnih napadača. Takođe znamo koliko je važno za LGBTIQ zajednicu u BiH kontinuirano održavanje povorke ponosa, osnaživanje i pružanje osjećaja sigurnosti u društvu koje je agresivno i nasilno prema drugačijem, koje odbacuje i diskriminiše, targetira, ne štiti i ne poštuje zakone”, kaže Ćulibrk.

Institucionalna zaštita

Danas je u BiH Zakonom o ravnopravnosti polova i Zakonom o zabrani diskriminacije izričito zabranjena diskriminacija, neravnopravnost i bilo kakav vid nasilja na osnovu „rodnog identiteta ili seksualne orijentacije“, međutim to se u slučaju LGBT osoba rijetko primjenjuje. Vladana Vasić iz sarajevskog otvorenog centra kaže da je potreban insitucionalni odgovor na ovo pitanje.

“LGBT zajednica jeste još uvijek izložena kršenju ljudskih prava. Potreban je instiitucionalni odgovor zajednice na ova pitanja. Da se osoba koja prijavi nasilje, ne bi susrela sa još više viktimizacije i odbacivanja, nego da bi se osjećala zaštićenom i da ima podršku između sebe. Nažalost LGBT zajednica je malo u BiH i onda nije moguće u svim lokalnim zajednicama stvoriti tu podršku. Ali se na lokalu prepoznaje neophodnost rada na ljudskim pravima marginalizovanih grupa pa i LGBT osoba”, kaže Vasić.

Prema nezvaničnim podacima a na osnovu svjetske statistike, u BiH živi najmanje 250 hiljada pripadnika LGBT zajednice, što je nešto manje od deset odsto stanovništva. Posljednji izvještaji organizacija koja se bave pravima LGBT osoba pokazuju da u BiH postoji veliki stepen diskriminacije i isključivanja iz zajednice. Još veći problem je što se većina njih ne usuđuje da prijavi nasilje, s jedne strane zbog nepovjerenja u institucije a sa druge zbog stigmatizacije okoline.