PRIJE 2600 GODINA STVARALA JE SAPFA, PO MNOGIMA NAJZNAČAJNIJA LIRIČARKA
SVJETSKOG PJESNIŠTVA
Stihovi u kojima Sapfa izražava ljubav djevojkama na grčkom otoku
Lezbosu ili su šokirali ili ushitili naraštaje čitatelja. Njezin se
pjesnički opus u antici sastojao od devet knjiga, ali je malo toga očuvano
do modernih vremena.
LONDON – Ljubavna pjesma koju je prije 2600 godina napisala Sapfa,
znamenita pjesnikinja antičke Grčke, objavljena je ovog tjedna prvi put
otkako je ponovno pronaðena prošle godine. Stihovi u kojima Sapfa izražava
ljubav djevojkama na grčkom otoku Lezbosu ili su šokirali ili ushitili
naraštaje čitatelja. Njezin se pjesnički opus u antici sastojao od devet
knjiga, ali je malo toga očuvano do modernih vremena. Sapfu su nazivali i
»desetom muzom«.
Pjesma od 12 stihova, tek četvrta koja je ponovno otkrivena, pronaðena je na
papirusu omotanom oko egipatske mumije, a objavljena je s engleskim
prijevodom u reviji »Times Literary Supplement«. »Ona je očito imala
emocionalne odnose sa ženama iz svojega kruga, a vrlo je vjerojatno da je s
njima imala i seksualne odnose«, izjavio je prevoditelj te pjesme, akademik
s oxfordskoga Sveučilišta Martin West.
Pjesma je ponovno otkrivena prošle godine nakon što su znanstvenici s
njemačkog Sveučilišta u Koelnu identificirali papirus, koji je nekad bio
zamotan oko mumije, kao dio svitka iz trećeg stoljeća prije Krista sa
Sapfinim pjesmama. Primijetili su da dijelovi stihova odgovaraju stihovima
koji su već identificirani kao njezini na papirusu otkrivenom 1922.
Sastavivši dva papirusa, uspjeli su rekonstruirati original i u praznine su
po smislu dodali riječi koje nedostaju.
Sapfa je nedvojbeno najveća grčka pjesnikinja, a mnogi je smatraju i
najznačajnijom liričarkom svjetskog pjesništva. Već je u antici njezin život
bio utkan u legende, tako da je do nas došlo sasvim malo pouzdanih podataka.
Roðena je u Erezu na otoku Lezbosu i živjela – najvjerojatnije – u drugoj
polovici 7. st. prije Krista. Dobar dio života provela je u glavnom i
najvećem otočnom gradu Mitileni, gdje je bila voditeljica kruga u kojem su
mlade djevojke do udaje stjecale široko znanje, najviše o umjetnosti –
glazbi i pjesništvu.
Jedna legenda kaže da se Sapfa ubila bacivši se s Leukadske stijene, pošto
se, već u zreloj dobi, nesretno zaljubila u mladića Faona. Drugi, pak, tvrde
kako je još u dubokoj starosti pisala pjesme. Iz samih je Sapfinih stihova
praktički nemoguće rekonstruirati bilo kakvu potankost iz njezina života,
osim mnogih imena njezinih učenica – Atide, Anaktorije, Arignote, Gongile,
Mnaside...
kraj
