Poslato: 25 Dec 2010, 22:13
od *STATUS*
Crnogorcima fale slova na tastaturi
Nedelja, 9. avgust 2009. 11:40
Crnogorci su poznati kao strasni kockari, pa deo njih, ironično ili iskreno, odobrava ozvaničenu odluku Ministarstva prosvete da nova azbuka još nekodifikovanog crnogorskog jezika ima baš 32 slova. Onoliko, dakle, koliko ima karata za igranje ovde omiljenih igara - preferansa, pokera i, naročito, fircika. Za strasne zagovornike "očuvanja nacionalnog identita Crnogoraca" u ovoj jezičkoj "gimnastici" ima i još važnije simbolike: ni azbuka nam više nije ista sa Srbima!
Mnogo šala nastalo je otkako su pre neki dan u "Službenom listu" objavljeni Pravopis i Rječnik crnogorskog jezika o kojima lingvisti tek treba da daju sud. Ali, pošto su ove dve "knjige", iza kojih stoji radna grupa u sastavu dr Milenko Perović (Univerzitet Novi Sad), dr Josip Silić (Sveučilište Zagreb) i dr Ljudmila Vasiljeva (ukrajinski univerzitet “Ivan Frank”), postala obavezujuće za javnu upotrebu, mnogima se osmeh zaledio, pišu "Novosti".
Tek, naime, treba da se vidi kako će crnogorski jezik živeti u praksi, kako će izgledati udžbenici, koja deca će tražiti da u školi i dalje uče srpski (jedan od jezika "u službenoj upotrebi" po novom Ustavu)... I hoće li, konačno, i Njegoš biti "prepevan" sa jezika kojim je pisao (srpski!) na ovaj koji su "standardizovala" nova pokolenja?
Dok eksperti strahuju da će standardizovanje crnogorskog (i to navrat-nanos - pre nego što je, na primer, izrađena gramatika kao lingvistički osnov) izazvati "pravopisnu anarhiju", otvaraju se i druga, praktična pitanja.
Koliko će sve ovo da košta?
Prvo će morati da se menjaju udžbenici i dokumenti, da se iznova štampaju romani.
Niko još nije predvideo šta sve podrazumeva uvođenje dva nova slova u svakodnevicu. Kako ih ukucati na tastaturi računara, ili na mašinama kojima se izrađuju lične karte, pasoši i drugi dokumenti? Jer, nema sumnje da će biti i onih koji će tražiti da im se ime napiše onako kako se izgovara.
A i inače, načelo tvoraca novog pravopisa je: "Piši kao što govoriš". Istina, već su zabeleženi napori korisnika Interneta da u tastaturu na računarima negde ubace meko S i meko Z, ali to podrazumeva instalacione datoteke i izmene softvera za koje bi trebalo platiti - milione.
"Tehnička" i ekonomska strana celog "slučaja" će, valjda, biti rešena, pa šta košta da košta.
Ostaju dileme druge prirode, o čemu se u javnosti uveliko vode polemike. Očita je, recimo, žurba ministarstva prosvete, koje je odbacilo 18-mesečni rad Saveta za standardizaciju, sastavljenog od crnogorskih stručnjaka za jezik i njihove dve verzije pravopisa i rečnika i angažovalo eksperte iz Srbije, Ukrajine i Hrvatske. Perović, Silić i Vasiljeva su, prosto, predložili što se od njih očekivalo, ne krijući da su koristili i verzije Saveta, kao ni da su pravila za upotrebu crnogorskog jezika uglavnom izveli iz već postojećih.
"Držali smo se rešenja iz Pravopisa srpskohrvatskog književnog jezika (Novosadski dogovor) iz 1960. godine. U ovom pravopisu u odnosu na taj nije promenjeno ništa što se moralo menjati", napisali su autori u predgovoru za novi pravopis.
A šta se "moralo menjati"?
Iako priređivači tvrde da su izbegavali jezičku arhaizaciju i da nisu hteli da normiraju lokalizme i provincijalizme, za književne su proglasili brojne izraze nastale jotovanjem, pa je sada pravilno reći bačiti, bezućešnost, ćedilo, ćesnogrudan, đetelina, đevovati, opušćeti, doćerivač, đešto, izviđeti... Ijekavica je, reklo bi se, "pojačana" u odnosu na ranije, pa će se po crnogorski zboriti: prijedlog, besprijekornost, opijelo, prijenos, prijevara, a naravno i obavezno i "prijestonica" iz koje se izvodi "prijestolonasljednica".
Precizirana je i upoteba novih slova ali se, za razliku od mekog S, koje je zaista u širokoj upotrebi u "običnom" govoru za meko Z u "rječniku" našlo svega šest primera. Maliciozni bi na ovom mestu rekli da postoji i sedma reč: Zaga (sa apostrofom iznad Z). To je nadimak aktuelnog ministra kulture Branislava Mićunovića koji je u jeku polemike o jeziku izjavio da "jedva čeka dan" kada će svoje ime pisati uz pomoć novog fonema.
Ispunila mu se želja. Za sada, tek na papiru i snagom državnog aparata koji je za službeni jezik proglasio onaj kojim, po aktuelnom popisu stanovništva, govori svega dvadesetak odsto građana.
Prilikom promocije novog pravopisa najavljeno je da će crnogorski jezik uskoro biti i međunarodno kodifikovan. Takav "prijedlog" će formalno pripremiti Centralna biblioteka "Đurđe Crnojević" na Cetinju.
Po popisu iz 2003. godine U Crnoj Gori srpskim jezikom govori 401.382 (oko 64 odsto), crnogorskim 144.838 građana, albanskim 49.956, bošnjačkim 29.380 itd.
(MONDO)
______________________________________________
Novosti: Na crnogorskom se kaže ćenovnik
Cetvrtak, 6. avgust 2009. 11:12
Sa potpisom crnogorskog ministra prosvete u Službenom listu pravops i rečnik crnogorskog jezika definitivno je stupio na snagu.
To je delo posebne, tročlane ekspertske grupe u kojoj nije bio niko iz Crne Gore, po kojem će se odmah zboriti, a od školske 2010/11. i učiti novi jezik.
Crnogorski će imati 32 slova i u abecedi i u azbuci, jer su fonemi i nastali, kako stoji u obrazloženju, "jekavskim jotovanjem" i formalno postali "dio crnogorske standardnojezičke norme".
”Sticanje državne nezavisnosti i donošenje Ustava kojim se crnogorski jezik definiše kao službeni jezik u Crnoj Gori uslovili su potrebu izrade novoga pravopisa crnogorskoga jezika kao obaveznog na nivou države”, stoji u predgovoru ovog pravopisa.
U predgovoru je promovisano i načelo da se "neće sprovoditi jezička arhaizacija niti će se normirati lokalizmi, dijalektizmi i provincijalizmi".
Kada se malo prelista ovo štivo, međutim, jasno je da će lomljenja jezika i te kako biti. Recimo, više je nego sporno uvođenje novih suglasnika. Autori Pravopisa objašnjavaju da su nova slova ušla u standard "kako se ne bi narušio glasovni sistem crnogorskoga jezika". Za to , reklo bi se i ima dosta primera (ever, sekira, sutra, sedište), ali za se u "rječniku" našlo svega šest primera, uglavnom izvedenih iz glagola izjesti.
Već na prvi pogled jasno da je makar 90 odsto pravopisa, kao i "rječnika" prepisano iz pravila i načela koja važe za srpski jezik kojim se do sada zborilo u Crnoj Gori.
Za novine i "razlike", međutim, "đečurliji" će trebati "prijevod" kada budu učili crnogorski! Moraće, recimo da govore "snabđeti", "međedica", "bažđeti", "ćevanica", "ćenovnik", "ćelokupnost", a šta znači ekomaniti znaju, valjda, samo autori rječnika.
Trebaće prava "poćera" a i verbalna dosetljivost da se "doćera" do "prijeloma", kakav je prelazak na novi književni jezik, po kojem će preplet postati prijeplet, presad - prijesad, prevoz - prijevoz, a Sneško Belić će, pravilno, biti Snješko Bijelić...
Pravilo je, sve u svemu: "piši kao što govoriš". I laiku je, ipak, jasno da se mnogo reči u novom "rječniku" upotrebljava samo u nekim delovima Crne Gore, da ni "jotovanja" ili pretvaranje "dubleta" u književni izraz nije široko rasprostranjeno.
Bode oči i što su, eto sada i službeno, iz štampe izašli pravopis i rečnik - bez gramatike.
”Da bi se sledila logika standardizacije jezika bilo je neophodno da se pravopis izvodi iz gramatike “, priznaju u uvodnom slovu i dr Milenko Perović, dr Jospip Silić i dr Ljudmila Vasiljeva, članovi radne grupe.
Međutim, urgentnost potrebe za standardizacijom crnogorskog jezika nametnula je obrnutu logiku: da se najprije izađe u javnost s pravopisom i rječnikom. Zaključak radne grupe je da poslije publikovanja pravopisa i rječnika, a na temelju javne naučne rasprave, treba pristupiti izradi gramatike crnogorskog jezika.
Za "obrnutu logiku" mnogi ugledni lingvisti već su proglasili ovo "urgentno" standardizovanje novog jezika. Ispada da će neka vrsta javne rasprave tek slediti, a ostaje da se vidi i kako će "crnogorski" živeti u praksi.
Na sreću, autori i ministarstvo prosvete nisu stigli da već za ovu školsku godinu štampaju i knjige za crnogorski, pa se, možda, može desiti da do iduće godine padne neki novi "prijedlog" koji bi "mladićstvu" (književna reč iz novokomponovanog rječnika!) ponudio makar jednostavniju verziju jezika koji se, izgleda, mora po svaku cenu razlikovati od srpskog.
(MONDO)
_______________________________________________
Novi crnogorski pravopis
Petak, 10. jul 2009. 18:20
Novi crnogorski pravopis, koji je danas predstavljen, imaće 32 slova i zasnivaće se na principu "piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano", što je pozdravio Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje.
Gramatika i školski pravopis još nisu urađeni, javili su podgorički mediji.
Ministar prosvete Crne Gore Sreten Škuletić saopštio je da je potpisao rešenje kojim su ozvaničeni pravopis i pravopisni rečnik crnogorskog jezika, a što je ponudila posebna ekspertska grupa, pošto se ranije u vezi sa time podelio Savet za standardizaciju tog jezika.
Škuletić je na konferenciji za novinare rekao da je ekspertska grupa pravopis i priručnik dala u latiničnoj verziji, a uskoro će biti štampana i njihova ćirilična verzija.
Standardizovani crnogorski jezik ima dva nova slova, a to znači dva nova glasa, koji se pišu kao s i z latinicom, sa apostrofom iznad slova. To su, zapravo meke varijante glasova "š" i "ž".
U skladu sa time, reč kao "sjekira" i "sjutra", sada se, na osnovu pravila "Piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano", mogu izgovarati i onako kako se to uglavnom govori u narodu u Crnoj Gori.
Takođe, usvojena je i varijanta po kojoj su u Pravopis ušli glasovi i slova "ć" i "đ", pa će se moći govoriti "ćerati i "tjerati", kao i "đed" i "đed"(d-j-e-d). U usvojenom Pravopisu crnogorskog jezika nije prihvaćen zahtev da se taj jezik arhaizira, niti su normirani lokalizmi i provincijalizmi.
Ekspertsku grupu za izradu Pravopisa i Pravopisnog rečnika crnogorskog jezika činili su profesori Josip Silić, Ljudmila Vasiljeva i Milenko Perović.
Crnogorski jezik je sastavni deo novoštokavskog jezičkog sistema, rekao je Perović, koji je objasnio da će lingvisticki "biti u pravu" i oni koji su "do sada izgradili kulturu ijekavskog srpsko-hrvatskog jezika i oni koji koji budu govorili i pisali po novom pravopisu".
"Išli smo na varijantu najšire moguće dubletizacije pravopisnih normi", rekao je Perović.
Prema rečima Perovića, slavisti će prihvatiti crnogorski jezik, a među njima "i razumni srpski lingvisti koji nemaju ništa protiv crnogorskog jezika".
"Da nema crnogorskog jezika, tvrde isti oni koji kažu da nema Crnogoraca, da nema Crne Gore kao države. Na sreću, postoje i Crnogorci i Crna Gora, a postoji i crnogorski jezik", rekao je Perović.
(Beta)
Poslato: 25 Dec 2010, 22:16
od Loni
Kad videh naslov pomislih da je reč o onoj inicjativi čeških i slovačkih lingvista da napravi jedinstveni Slovenski jezik, kome bi pričali svi Sloveni u okviru EU.
Poljski, Češki i Slovečki su dosta slični - zapadfnoslovenski.
Dinarski jezik (SRB,HRV, BOS i CG) je sličan Makedonskom, Bugarskom i Slovenačkom (južnoslovenski) koji je opet blizak i češkom.
Dakle kad bi se radilo na usaglašavanju zapadnoslovenskih i južnoslovenskih jezika, što kažu da je moguće lako bismo dobili EuroSlavik.
Inače kad oduzmemo slovenske narode, najsličnije nam govore 2 balto naroda - Litvanci i Letonci. I oni bi mogli da se usaglase i eto nama jedinstvenog i velikog novog jezika.
Poslato: 26 Dec 2010, 15:25
od Casino
Originally posted by Seaman
Diskutabilno je na kojem jeziku je pisao Njegos, s obzirom na to da je u Gorskom vijencu, koristio DJE , umjesto GDJE..
Aj da tako kazem ne mlati
Pa evo od pre par dana ste uzeli da Gorski vijenac prevodite na crnogorski
10 Dec 2010. 00:03
Gorski vijenac i na crnogorskom jeziku
Pošalji vijest
Proslijedi
Izdanje "Gorskog vijenca" Petra Petrovića Njegoša uskoro će se pojaviti i na crnogorskom jeziku.
"Priređivač novog izdanja tog slavnog djela je novinar, publicista i analitičar Božidar Miličić, po struci profesor srpskohrvatskog jezika i jugoslovenske književnosti“, prenosi RTS pisanje agencije Beta.
Propratni tekst uz "korigovani" Njegošev ep napisao je akademik Novak Kilibarda.
Miličić je rekao da je u "Gorski vijenac“ unio ortografska pravila crnogorskog jezika. On je intervenisao na stotinak mjesta u Njegoševom delu, tako što je u određene riječi unio dva nova slova crnogorskog jezika, koja se pišu Ś i Ź.
Pošto u uvodu "Gorskog vijenca“, u Posveti prahu oca Srbije, na jednom mjestu stoji ekavska riječ "ovde" ("...ovde mu je pogotovu materijal k slavnom djelu..."), Miličić je, umjesto toga, stavio "ovđe", jer je, kaže, Njegoš tako govorio.
Izmjena je napravljena i u stihu u kojem se pominju "Turci izjelice", a umesto fonema "z" i "j" je novo crnogorsko slovo Ź.
"Ovđe" ili "ovde"
I Kilibarda u propratnom tekstu objašnjava da je Njegoš svoje rukopise davao saradnicima koji su ih prepisivali, a među njima i Miloradu Medakoviću. U tom prepisivanju, kako je Kilibarda objasnio, došlo je do zamjene "ovđe" sa "ovde" jer je, kaže, Njegošev rukopis bio vrlo nečitak.
U samom prepisivanju, prema Kilibardinom objašnjenju, došlo je do nedosljednosti i neujednačenosti u "Gorskom vijencu“.
Kilibarda je uz novo izdanje "Gorskog vijenca“ napisao da je pravila crnogorskog jezika potrebno primijeniti u najuzvišenijem književnom djelu tog jezika - u Njegoševom „Gorskom vijencu“.
Miličić je za korigovanje "Gorskog vijenca“ koristio izdanje beogradske "Prosvete" i cetinjskog "Oboda", s polovine 20. vijeka, za koje su predgovor napisali lingvisti Radosav Bošković i Vido Latković, obojica iz Crne Gore.
"Gorski vijenac“ na crnogorskom jeziku već je u štampi, a objaviće ga podgorički izdavač "Grafo Bale".
Poslato: 26 Dec 2010, 15:47
od Casino
To je tvoja glava. Mucni malo njom pa se onda javi. A za tebe jos jedna informacija
Episkop uzicki Nikifor Maksimovic boravio je na Cetinju od oktobra 1832. do maja 1833. godine. Oprastajuci se sa njim vladika Rade Tomov ili Petar II Petrovic – Njegos , poklonio je episkopu Nikiforu za uspomenu Vukov kalendar – almanah „Danica“za 1826.godinu , a ispod korica ispisao poruku: „Dobrom hristijaninu i ucitelju gospodinu Praosvjacenom uzickom episkopu Nikiforu o Djurdevudne na Lovcenu ljeta Gospodnjeg 1833“.
Umjesto svojim imenom, potpisao se stihom:
IME MI JE VJEROLJUB ;
PREZIME MI RODOLJUB
CRNU GORU RODNU GRUDU ;
KAMEN PASE ODASVUDU.
SRPSKI PISEM I ZBORIM
SVAKOM GROMKO GOVORIM: NARODNOST MI SRBINSKA , UM I DUSA SLAVJANSKA
